Slovenija opet poseže za hrvatskim morem

Slovenska ministarstva vanjskih poslova te zaštite okoliša i prostora uputila su u zakonodavnu proceduru prijedlog o proglašenju zaštićene ekološke zone i epikontinentalnog pojasa u Jadranskom moru. Temelj za taj zakonski prijedlog pronašli su u Sporazumu o sukcesiji između Slovenije i Italije, sklopljenom davne 1968. godine, što ga je službeni Rim potvrdio 2003. godine. Tim se dokumentom Sloveniji priznaje epikontinentalni pojas koji ona sada planira zaštititi proglašenjem ekološke zone.

Hrvatska vlada za sada bez komentara

Vlada premijera Ive Sanadera zasad se odbila očitovati o najavi ove odluke. Pričekat će se, poručio je tek glasnogovornik Ratko Maček, razgovori državnih tajnika ministarstava vanjskih poslova dviju država kako se ne bi nepotrebno dizale političke tenzije. A tenzije između Hrvatske i Slovenije od osamostaljenja dviju država uvijek iznova porastu, kada se otvori pitanje međusobnog razgraničenja. U cijelom nizu pokušaja da se to pitanje riješi najviše je povike izazvao parafirani sporazum Račan-Drnovšek. Njime se predlagalo da se Sloveniji stavi na korištenje dio hrvatskih teritorijalnih voda, čime bi Slovenija dobila izlaz na otvoreno more. No, zbog tvrdnji pomorskih stručnjaka kako je takav prijedlog pravno neodrživ te žestokih reakcija javnosti i političkih stranaka službeni je Zagreb odustao od ratificiranja sporazuma. Sada se tvrdi kako Slovenija isključivo temeljem toga ne-ratificiranog sporazuma može tražiti epikontinentalni pojas. Takav se pojas, inače, proteže samo na više od 12 nautičkih milja od obale, jer do te udaljenosti seže teritorijalno more. Ali, kako upozoravaju stručnjaci, slovenski zahtjev tada bi zadirao ili u hrvatski ili u talijanski pojas.

Hrvatska je prije nešto više od dvije godine proglasila ekološko-ribolovnu zonu, ali je zbog slovenskih pritužaba Europskoj uniji odgodila primjenu kako si sporenjima sa susjedima ne bi umanjila šansu za dobivanje statusa službenog kandidata za punopravno članstvo u Uniji. Prosvjedi su stizali i iz Italije. Sada je službeni Rim pokrenuo postupak proglašenja ribolovne zone koju planira obznaniti kada s Hrvatskom dogovori sve točke razgraničenja epikontinentalnog pojasa. A upravo je zbog tih najava Slovenija krenula u političku ofenzivu za svoj komadić jadranskog kolača. Dok većina slovenskih parlamentarnih stranaka pozdravlja inicijativu, usamljeni glasovi predlažu da se sporenje, što traje 15 godina, stavi na međunarodnu arbitražu.