Slučaj Rahman: stilizirani sukob svjetonazora

U njima se sudbina čovjeka koji se u svojim molitvama više ne obraća Alahu, nego Isusu i kojemu zbog toga sada prijeti smrtna kazna, mjestimično stilizira u vjerski sukob između Istoka i Zapada.

U Berlinu je kancelarka Angela Merkel izrazila zabrinutost zbog odnosa prema čovjeku koji je devet godina živio u Njemačkoj. Šef diplomacije Frank-Walter Steinmeier od svoga je afganistanskog kolege zatražio da osigura transparentno suđenje koje ne smije okončati smrtnom kaznom. «Afganistan se obvezao na poštivanje ljudskih prava u koja spada i sloboda vjere. Od tamošnje Vlade tražimo i očekujemo da iskoristi svoj utjecaj kako bi preusmjerila postupak» izjavio je ministar vanjskih poslova.
Ministrica za razvojnu pomoć Heidemarie Wieczorek-Zeul od afganistanskog je predsjednika Hamida Karsaija pismeno zatražila da učini sve što je u njegovoj moći kako bi zaštitio Abdula Rahmana: «Jamčenje ljudskih prava i međunarodna obveza Afganistana da osigura vjerske slobode važniji su od Ustava.»
Prosvjedovala je i njemačka oporba, podsjećajući na nazočnost Bundeswehrovih vojnika u Kabulu. «Teško je zamisliti da će njemački vojnici tamo ostati i k tome i još, takorekuć, osiguravati i jamčiti nepravdu», rekao je vođa liberala Guido Westerwelle.
U ime Njemačke biskupske konferencije očitovao se njezin predsjednik kardinal Karl Lehmann: «Na vjerskim se slobodama vidi poštuju li se ljudska prava ili ne. Bez mogućnosti prelaska s jedne vjere na drugu nema slobode vjeroispovjesti.»

Prijetnje na granici ucjena

Reakcije stižu sa svih strana svijeta. Danas se oglasio i američki predsjednik George Bush: «Prilično uznemiruje da zemlja kojoj smo pomogli da dođe do slobode sudi čovjeku, jer se odlučio za jednu, a ne za drugu vjeru.»
Izjave svjetskih čelnika, osobito prijetnje gospodarskim sankcijama i povlačenjem stranih vojnika, u Afganistanu nisu ostale bez odjeka. Ministar vanjskih poslova Abdullah Abdullah je rekao: «Afganistanska Vlada tu nema što tražiti. Radi se o legalnom i tradicionalnom slučaju.»
Na opasnost od ishitrenih akcija u Kabulu je upozorio i afganistanski ministar gospodarstva Farhang: «Dok god se slučaj ne razjasni i ne padne konačna odluka, nedopustiva je prijetnja povlačenjem zaštitnih snaga i obustavom potpore Afganistanu – to graniči s ucjenom.»