Službeni Berlin sprema se za summit u Bruxellesu

Savezna vlada polaže pažnju na detalje. Dvostruka većina u izglasavanju odluka u ministarskom vijeću je doduše načelno prihvaćena, ali će njezino provođenje biti vrlo složeno, mišljenje je koje vlada u vladinim krugovima uoči summita u Bruxellesu. Taj princip ustanovljen je uzimajući u obzir i broj država i broj njihovih stanovnika - postupak koji su još prošlog prosinca odbijale prihvatiti Španjolska i Poljska. To više, doduše, nije slučaj, ali još se uvijek raspravlja o točnom modusu. Savezna vlada inzistira na formuli ”55 posto zemalja članica koje reprezentiraju 65 posto stanovništva”. To je formula na čije prihvaćanje irski predjsedatelj Vijećem Bertie Ahern želi nagovoriti i ostale 24 članice. Saveznoj vladi je pritom važno da se raspon između te dvije brojke - 55 posto i 65 posto - ne smanji.

Savezna vlada manje je oduševljena prijedlozima za dodatne klauzule o dvostrukoj većini, koje će se naći na dnevnom redu sastanka u Bruxellesu, kao što je onaj da četiri članice ili 15 posto stanovništva Unije mogu blokirati neki prijedlog. ”Obje te varijante smatramo nepotrebnima”, kažu voditelji njemačke pregovaračke delegacije koji plediraju za što je moguće brži, transparentniji i jednostavniji postupak donošenja odluka. ”Potpuno neprihvatljivim” smatraju prijedlog da se one članice koje se suzdrže od glasovanja ne računaju prilikom prebrojavanja glasova. ”To vodi ka potpunom kaosu kod glasovanja”, čuje se iz vladinih krugova. Zabrinutost da će se u Europskoj uniji donositi odluke na netransparentan način u svakom je slučaju još velika.

Daljnja sporna točka su političke teme kod kojih Ustav dozvoljava većinsko a ne jednoglasno odlučivanje kao na primjer na području poreza i socijalne politike. Savezna vlada opet će se u Bruxellesu zauzeti za većinsko odlučivanje kako bi smanjila mogućnost blokiranja odluka. Velika Britanija pak inzistira na jednoglasnom odlučivanju.

Na mjestu novog predsjednika Europske komisije savezna bi vlada rado vidjela belgijskog premijera Guya Verhofstadta. ”Ako on bude stajao na raspolaganju za izbor, imat će našu podršku”, poručuje se iz Berlina. O eventualnom njemačkom kandidatu nema govora.

Otvoreno je još i pitanje spominjanja Boga u Ustavu. Ni sami Irci, koji trenutno predsjedaju Vijećem, navodno ne znaju što bi s tim kod tog, citiramo, ”ekstremno teškog pitanja”, jer se stavovi čine nepomirljivima. Neke zemlje, naime, pošto-poto žele da se ta vjerska nota uključi u Ustav, a druge se tome žestoko protive.