Smisao i besmisao promjene trenera

DW: Gospodine Kleinert, u sezoni je u saveznoj ligi bilo osam slučajeva otpuštanja trenera. Uglavnom to rade klubovi kada ne bilježe sportske uspjehe. Gdje je smisao? Zašto mnogi klubovi čine taj korak?

Jens Kleinert: Uvijek se treba pitati kome je ova promjena od koristi. Odgovor je vrlo slojevit, jer često sportski klubovi i mediji i navijači osjećaju pritisak da moraju otpustiti trenera. Pritisak dakle igra važnu ulogu. Ne odlučuje se uvijek u duhu momčadi ili rezultata njenog rada, već je to jedna vrlo složena stvar. Jer upravo u kriznoj situaciji uprava kluba se mora iskazati kao sposoban za pregovore i aktivan.

Ako se ne ostvare ciljevi, često na završetku sezone dolazi do promjene trenera. Što se time pokušava učiniti?

To je nada da će momčad igrati bolje. Promjena trenera može imati različite učinke: može djelovati tako da se ponovno izgradi nešto što je izgubljeno. Primjerice povjerenje u trenera. Ali to onda stvarno mora biti tako. Jer promjena trenera ima smisla samo ako su igrači izgubili povjerenje i pouzdanje u aktualnog trenera. Možda čak više ni ne vjeruju u njegov uspjeh. To je jedna vrlo posebna situacija, koja se uopće ne događa tako često kako se misli.

Nije li možda tako da klubovi jednostavno riskiraju i prepuštaju slučaju hoće li promjena trenera biti djelotvorna ili ne?

Ponekad se odluka donosi nepromišljeno. To se primjerice događa kada se nije dovoljno razgovaralo s igračima. U tom slučaju takva promjena može značiti nazadovanje. Ali u principu je uvijek tako da, kada se napravi nešto novo, nastane i nova situacija. A to naravno može zaustaviti seriju neuspjeha. To se sve snažno odigrava u glavama igrača. Oni za vrijeme negativne serije ne vide promjenu! Jer sve ostaje isto. I zato promjena trenera može imati pozitivan učinak.

Ponekad nedostaje samo vrlo malo za postizanje uspjeha. Može li novi trener izvući više nego stari?

Moj neuspjeh je prije svega kada se bojim poraza. I ako je trener izgubio zadnjih sedam ili osam utakmica, on se može uvijek dovesti u vezu s neuspjehom. A novi trener se ipak više povezuje s novom nadom i uspjehom. Psihološki gledano to je vrlo važan faktor. Ali misli igrača mogu se također promijeniti u pozitivno bez da se otpušta trener. To bi trebala biti ekstremna iznimka kod vrlo snažnog nepovjerenja. Smatram da sportski klubovi premalo koriste druge mogućnosti, primjerice sportske psihologe.

Postoje li takozvani "vatrogasci" koje klub rado dovodi kako bi sačuvali momčad od najgorega?

Da, postoje. To su treneri koji imaju svojevrsnu auru! Oni su u prošlosti često osiguravali briljantne rezultate, tako da igrači imaju veliko poštovanje i divljenje. I već samo to može pozitivno djelovati na psihu igrača. Statistički gledano ipak se taj fenomen ne događa, u tome ulogu igra puno različitih faktora.

Trener Jürgen Klopp i Borussia Dortmund djeluju kao "skladni brak" - postoji li savršeni trener?

Ne postoji savršeni trener, postoji samo trener koji savršeno odgovara! Ovisno o situaciji, momčadi i sastavu. Možda postoje trener ili dva koji optimalno odgovaraju momčadi. Otkriti to, to je osnovna stvar. Jer inače bi se svi drugi morali prilagoditi treneru, a to je naravno teže.

Jens Kleinert je profesor sporta i zdravstvene psihologije na sportskom sveučilištu u Kölnu. Od 2006. godine je voditelj odsjeka za zdravlje i socijalnu psihologiju.