1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
Najnoviji video
U žarištu
Rat u Ukrajini

Softwareska piraterija u istočnoj Europi u svjetskom vrhu

Alen Legović8. srpnja 2004

Gotovo tri četvrtine ukupnog software koji se koristi u istočnoj Europi nije plaćen, rezultat je najnovijeg istraživanja koje je jučer objavljeno u Bruxellesu. Postotak piraterije kompjutorskih programa u istočnoj Europi dosegao je 70 posto, čime se ova regija nalazi u samom vrhu, navodi se u studiji koju je proveo Business Software Aliliance (BSA).

https://p.dw.com/p/9Yz9

Najgore zemlje kompjuterske piraterije su Rusija i Ukrajina, ali i pet novih zemalja članica (baltičke države, Poljska i Slovenija) za više od polovice svojeg software nisu platile. Za usporedbu softwareska piraterija u zapadnoj Europi iznosi 36 posto koliko ujedno iznosi i svjetski prosjek. Skandinavske zemlje imaju najpoštenije softwareske operatore, jer je u tim zemljama najniži postotak kompjuterskog gusarstva, 26 posto u Danskoj i 27 posto u Švedskoj – a to su ujedno i najniži postoci u Europi. Za razliku od Skandinavaca Grčka primjerice mora poduzeti mnogo veće napore kako bi zaustavila i smanjila sofetwaresko gusarstvo od čak 63 posto.

Troškovi softwareske industrije su ogromni. U istraživanju se navodi brojka od osam milijardi eura gubitka što je rezultat piraterija u Europskoj Uniji samo u prošloj 2003. godini. Međutim, ovi troškovi ne pogađaju samo softwaresku industriju. Beth Scott, potpresjednica Saveza za businessski software (BSA) koji pokriva Europu, Bliski istok i Afriku kaže kako cijela stvar ne završava samo tako. Troškovi se prebacuju na lanac nabavke i distribuciju širom zemalja članica. Ona procjenjuje da bi smanjenje piraterije za samo deset posto stvorilo oko 250 tisuća novih radnih mjesta 2006. godine, a vlade članica Europske Unije mogle bi ubirati poreze koji su neophodno potrebni u visini od 18 milijardi eura. Širom svijeta 36 posto softwareske piraterije rezultira u gubitku u visini od 29 milijardi američkih dolara, stoji među ostalim u istraživanju objavljenom u Bruxellesu.