"Solarworld" - ekpanzija i na svjetsko tržište

Solarne stanice su bile skupe, zauzimale puno mjesta i proizvodile samo malu količinu energije. Danas, kada cijena nafte stalno raste i svi pričaju o promjeni klime, solarnom energijom ne samo da se može zaštiti okoliš, već se može zaraditi i velik novac. Jedna od najuspješnijih tvrtki na tom tržištu je «Solarworld».

Poslovi Solarworlda, trećeg u svijetu po veličini solarnog koncerna, napreduju kao nikada. Rasprava oko klimatskih promjena je branši, koja je ionako bila u usponu, još više pomogla. Samo od početka godine, dionice Solarworlda porasle su za gotovo 50 posto.

Klimatske promjene i visoke cijene benzina samo su jedan od razloga za to da je Njemačka od prije par godina postala svjetski prvak u proizvodnji solarne energije s godišnjim prihodom od trenutno preko dvije milijarde Eura. Jamstvo za uspjeh za većinom srednja poduzeća je tzv. Zakon o obnovljivim energijama.

Poduzeća s fotovoltaičnim postrojenjima dobivaju za proizvodnju struje čvrsto određedu stopu, koja je viša od tržišne cijene struje. Time se investicije isplate i za vlasnike kuća koji ta postrojenja instaliraju na svojim krovovima. Svake se godine doduše postupno smanjuju stope za nova postrojenja. Neće potrajati dugo dok cijena za danas još skupu struju dobivenu iz solarne energije bude jednaka cijeni struje dobivenoj konvencionalnim energetskim oblicima, kaže šef Solarworlda, Frank Asbeck: «Trenutno kilowat-sat obične struje za krajnjeg potrošača košta oko 20 centi. Mi proizvodimo struju otprilike za 36 centi po kilowat-satu. Znači, u idućih pet godina moramo se spustiti na razinu od 24 centa, koliko će onda koštati i obična struja s odgovarajućim porastom.»

Ono što bi još moglo spriječiti Asbeckove prognoze je cijena za sirovine koja mu je potrebna za proizvodnju solarnih stanica. Sicilij je na svjetskom tržištu već godinama nedostatna sirovina - iako je zapravo dovoljno ima, kaže Asbeck: «Ono što nedostaje je kapacitet za preradu silicija. Silicij je drugi element po učestalosti, s 26 posto u Zemljinoj kori, znači ima ga dovoljno. Međutim, za godinu, dvije, i taj nedostatak će se ukloniti i tada će stajati na raspolaganju dovoljno sirovina za proširenje fotovoltaičnoh postrojenja.»

Danas struja iz fotovoltaičnih postrojenja u Njemačkoj ima udio od svega 1%. Ako 2012. ili 2013 struja dobivena solarnom energijom bude isto toliko koštala kao ona dobivena iz ugljena, benzina ili plina, tada prosperitetu na solarnom tržištu gotovo neće biti granica, izjavljuje menager Asbeck, no priznaje da nije baš sasvim siguran u to. Ipak, uspjeh njegove tvrtke pokazuje da nema razloga za zabrinutost, kada je u pitanju razvoj solarne branše.

1988. Asbeck je u Bonnu osnovao inženjerski ured. Pet godina kasnije instalirao je tada najveće fotovoltaično postrojenje na krovu jedne tvornice i postaje veliki uvoznik za solarna postrojenja. 1998. osniva poduzeće Solarworld, a nakon godinu dana slijedi izlazak na burzu.

Danas njegovo poduzeće posluje s prihodom od preko pola milijarde Eura godišnje i zapošljava više od 1300 ljudi. Tek prošlog mjeseca pridružilo ih se još 50. A to neće biti ni posljednji u solarnoj branši, smatra Asbeck: «Ako uzmeno u obzir da sada imamo jedan posto na njemačkom tržištu struje, a pretpostavimo da ćemo 2020. imati 10 posto, tada je u pitanju faktor 10. A ako uspijemo održati našu poziciju i na svjetskom tržištu tada mogu procijeniti da ćemo do 2020. imati 500.000 radnih mjesta – dakle toliko kao i automobilska industrija.