1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Solidarnost, što je to?

15. prosinca 2017

Oko sankcija Rusiji složno, ali oko migracije ne. Istočne članice EU-a odbijaju primiti tražitelje azila, a kancelarka Merkel ne prihvaća nikakvu „selektivnu“ solidarnost. Summit EU-a nije donio rješenja.

https://p.dw.com/p/2pQd8
Belgien EU Gipfel in Brüssel
Foto: picture-alliance/W. Dabkowski

Predsjednik Vijeća Europske unije Donald Tusk izazvao je prilično uzbuđenje još prije početka summita. On je u pozivnom pismu ukazao na očite podjele unutar EU-a kada je riječ o problemu migracija. Zemlje „Višegradske skupine", dakle Mađarska, Poljska, Češka i Slovačka, složile su se s Tuskom, jer on je u pismu praktično priznao da ranije dogovoreni sustav raspodjele izbjeglica po kvotama – ne funkcionira. Druge države, međutim, poput Njemačke, inzistiraju na tome da sve države EU-a, uključujući i države „Višegradske skupine", ispunjavaju svoje dužnosti i prihvaćaju azilante.

Poziv na unutarnju solidarnost

Prijedlozi predsjednika Vijeća EU-a Donalda Tuska nisu dovoljni, ocijenila je u Bruxellesu kancelarka Angela Merkel. „Nama nije potrebna samo solidarnost kako bi se upravljalo migracijama prema vani, na vanjskim granicama. To jest i dobro i važno, ali nama je potrebna solidarnost prema unutra", naglasila je Merkel. Italiju i Grčku, zemlje u koje stiže većina migranata, trebalo bi rasteretiti. „Ne može biti selektivne solidarnosti među europskim državama-članicama. Postojeći Dablinski sustav uopće ne funkcionira i zato su nam potrebna unutarnja, solidarna rješenja." Dablinski sustav predviđa da su za tražitelje azila, izbjeglice odnosno migrante, odgovorne one zemlje EU-a u koje oni najprije stupe.

Odluke većine u Europskoj uniji o raspodjeli izbjeglica iz 2015. godine moraju se provesti, naglašavaju diplomati Unije. To je potvrđeno i odlukom Europskog suda u rujnu ove godine. Zbog odbijanja da prihvate izbjeglice Europska komisija je pokrenula protiv Poljske i Mađarske postupke zbog povrede ugovora.

Gipfel der EU-Staats- und Regierungschefs | Donald Tusk
Donald TuskFoto: picture-alliance/AP Photo/dpa/O. Matthys

Podjele u Europskoj uniji

Na početku predbožićnog summita EU-a predsjednik Vijeća Tusk još jednom je jasno ukazao na dubok jaz unutar Europske unije, i po pitanju migracija, i kada je riječ o daljnjem razvoju monetarne unije, dakle eurozone. „Kada je riječ o monetarnoj uniji, mi smo – pojednostavljeno geografski rečeno – podijeljeni na sjever i jug. Po pitanju migracija podijeljeni smo na zapad i istok", rekao je Tusk. „Ti rovovi nabijeni su emocijama što nam otežava pronaći zajednički jezik i zajedničke argumente. Zato na našem jedinstvu moramo raditi i više i bolje nego prije."

Tusk je za svoju analizu pobrao aplauze Mađarske i Slovačke. „On je govorio samo ono što svi već ionako znaju", izjavio je u Bruxellesu mađarski ministar vanjskih poslova Péter Szijjártó. U biti, povjerenik EU-a za migracije Dimitris Avramopoulos još u rujnu je priznao da sustav kvota za raspodjelu izbjeglica do sada nije funkcionirao. Europska komisija zato predlaže da se primijeni „dobrovoljni sustav", koji bi zemljama kao što su Poljska ili Mađarska koje odbijaju kvote, dozvolio da uopće ne primaju migrante. Te zemlje bi umjesto toga mogle pružiti neke druge usluge koje bi olakšale poziciju zemalja poput Grčke i Italije u koje stiže većina migranata.

Češka odbacuje kvote

Novi premijer Češke Andrej Babis, poznat po kritikama na račun EU-a, želi da Europa primi što je moguće manje migranata iz Afrike. „Kvote nisu rješenje za ilegalno doseljavanje. Moramo se boriti protiv migrantske mafije koja zarađuje milijarde eura. Oni dovode u Europu te nesretne ljude obećavajući im bolju budućnost koja se, međutim, neće ostvariti." Diskusija o novom sustavu za migrante koja bi trebala nositi zajedničko ime „Dublin", nastavit će se i na sljedećim summitima EU-a. Neko rješenje ne može se očekivati prije lipnja 2018.

Angela Merkel EU Flaggen Brüssel
Angela Merkel nezadovoljna je zbog loše raspodjele izbjeglicaFoto: picture-alliance/dpa/AP Photo/O.Matthys

Države „Višegradske skupine", Poljska, Mađarska, Češka i Slovačka, već su u Bruxellesu jasno stavile na znanje kako one zamišljaju svoj doprinos: žele platiti za zbrinjavanje migranata, umjesto da prime migrante. S premijerom Italije Paolom Gentilonijem već su dogovorile uplatu u visini od 35 milijuna eura za jačanje kapaciteta obalne straže u Libiji i za dodatno osiguranje granica. Italija u ime EU-a kontrolira morsku granicu prema Libiji. Premijer Gentiloni izrazio je zadovoljstvo odlukom „Višegradske skupine": „Mislim da je ovo vrlo važan korak koji pokazuje da Italija i druge zemlje imaju pravo kada kažu da to nije samo pitanje unutarnje, državne politike, već je to stvar čitave Europske unije."

Novac umjesto migranata

Novi češki premijer Andrej Babis inzistira na tome da se migracijska politika mora usredotočiti na zatvaranje migracijskih ruta. „Ovaj pristup je dobar i uklapa se u našu strategiju koja podrazumijeva da se migrantska kriza rješava izvan Europe." Mađarski premijer Viktor Orban dodao je da su, ukoliko je to potrebno, države „Višegradske skupine" spremne da u misije EU-a u Libiju pošalju svoje osoblje kako bi se granice osigurale. I šef Europske komisije Jean-Claude Juncker suglasan je s doprinosom „Višegradske skupine". On ne dijeli mišljenje mnogih zastupnika Europskog parlamenta koji kažu da istočne države na taj način „otkupljuju" vlastitu odgovornost. „Veselim se zbog ovih prvih konkretnih poteza četiri zemlje 'Višegradske skupine'. To je dokaz da te četiri države mogu iskazati solidarnost s Italijom i ostalima, i zato sam u ovom trenutku sretan", rekao je Jean-Claude Juncker.

Povratak migranata iz Libije

Paralelno sa summitom, šefica diplomacije EU-a Federica Mogherini razgovarala je u Bruxellesu s povjerenicom za socijalna pitanja Afričke unije Amirom el Fadi. Ona je izjavila da je situacija u prihvatnim izbjegličkim kampovima u Libiji katastrofalna i iznijela podatak da se u toj zemlji nalazi oko 700.000 migranata iz čitave Afrike. Većina njih ne ide u Europu i zato bi ih trebalo vratiti u zemlje podrijetla. „Komisija Afričke unije i njezine članice rade na tome i te zemlje su spremne primiti ih nazad. One surađuju. Neke od njih su ponudile svoje zrakoplovne kompanije za povratak tih ljudi", rekla je Amira el Fadi.

EU Kommission Brüssel
Volker Türk (UNHCR), Amira el Fadi (Afrička unija), Federica Mogherini (EU), William Lacy Swing (IOM)Foto: EU/M.Bottaro

Proces repatrijacije iz Libije trebalo bi dodatno ojačati. Istovremeno, Europska unija će nastojati omogućiti povratnicima da se ponovo integriraju", rekla je Federica Mogherini. Ona je u tu svrhu obećala dodatna financijska sredstva. Pored toga, naglasila je Mogherini, država Libija mora biti stabilizirana. „Mi smo trenutno koncentrirani na migracije, ali u Libiji nije riječ samo o tome. Moramo razgovarati o političkoj i sigurnosnoj situaciji u Libiji kako bi ta zemlja izašla iz beskonačne krize."

Brexit ulazi u sljedeću fazu

Migracije nisu bile jedina tema o kojoj su u Bruxellesu razgovarali šefovi država ili vlada Europske unije. Produžene su sankcije Rusiji, a na dnevnom redu bio je i izlazak Velike Britanije iz EU-a. U petak (15.12.) bit će dano zeleno svjetlo za početak pregovora o slobodnoj trgovini i prijelaznoj fazi za V. Britaniju.

Britanska premijerka Theresa May ranije je obećala da će njezina zemlja ispuniti obveze kada je riječ o pravima građana, financijskim obvezama i granici između članice EU-a Irske i Sjeverne Irske koja pripada Velikoj Britaniji. Do sada su preostalih 27 zemalja-članica Europske unije imale jedinstven stav prema Britaniji. Predsjednik Vijeća EU-a Donald Tusk nada se da će to tako ostati i kada se budu vodili pregovori o trgovinskim odnosima nakon Brexita. „Ne sumnjam da će druga faza pregovora o Brexitu biti pravi test našeg jedinstva."

Riegert Bernd Kommentarbild App
Bernd Riegert Korespondent u Bruxellesu s fokusom na ljude, priče i politiku Europske unije.