Srbija: nacionalne manjine u zapećku

U prethodnoj vladi to je bio slučaj, ali je prilikom smanjenja broja ministarstava, ono za ljudska i manjinska prava spojeno s Ministarstvom za državnu upravu i lokalnu samoupravu. Prema ocjenama predstavnika manjinskih nacionalnih vijeća, od tada se oni praktično nemaju kome obratiti prilikom rješavanja svojih problema.

Ako se po jutru dan poznaje...

S tim u vezi nacionalna vijeća su uputila dopis mandataru za sastav nove srbijanske vlade Ivici Dačiću, sa zahtjevom da se formira Ministarstvo za ljudska i manjinska prava, ali to pismo je za sada ostalo bez odgovora. „U potpisanom koalicijskom sporazumu buduće vladajuće koalicije, za koji se kaže da je najopsežniji, najobuhvatniji i da je obuhvatio sve bitne teme koje tište građane Srbije, ne postoji apsolutno nijedno slovo o ljudskim i manjinskim pravima“, kaže Borče Veličkovski, predsjednik Nacionalnog vijeća Makedonaca i koordinator nacionalnih vijeća manjina. „Ako se dan po jutru poznaje, onda nas čekaju vrlo tmurni i oblačni dani u narednom periodu, i treba da pripremimo kišobrane“, kaže Darko Sarić Lukendić, predsjednik Izvršnog odbora Hrvatskog nacionalnog vijeća.

Po njegovim riječima, zadatak za buduću vlast u Srbiji će biti da konačno osigura primjenu solidnih zakonskih propisa: „Ako pogledamo zakonska rješenja kada su u pitanju ljudska i manjinska prava u Srbiji, primijetit ćemo da su ona relativno dobro napisana. Međutim, sva nacionalna vijeća imala su velikih problema u provođenju tih prava.“

Ustavni sud unazadio prava manjina?

Dodatni problem, smatra Ana Tomanova-Makanova, predsjednica Nacionalnog vijeća Slovaka, leži u nedavnoj odluci Ustavnog suda Srbije da suspendira pojedine nadležnosti Vojvodine, među kojima su i dostignuta prava manjina u oblastima službene upotrebe jezika i pisma, obrazovanja, kulture i informiranja: „Sam Ustavni sud je prekršio Ustav i svojom odlukom bitno doprinio snižavanju dostignutog nivoa ljudskih i manjinskih prava u Srbiji.“

Predstavnici nacionalnih vijeća prosvjedovali su i zbog najava da će ionako mala budžetska sredstva za rad nacionalnih vijeća uskoro biti smanjena. Tomanova-Makanova je kazala da je to razlog zašto predstavnici nacionalnih vijeća često ne mogu ni doputovati na zajedničke sastanke: „Pojedina nacionalna vijeća, naročito ona iz Srbije, jednostavno nisu imala financijskih sredstava čak ni da dođu na sastanak.”

Nacionalna vijeća postoje već deset godina i zamišljena su kao najviša tijela kulturne autonomije za više od milijun građana Srbije koji se izjašnjavaju kao pripadnici etničkih manjina. Od 2009. godine postoji i Zakon o nacionalnim vijećima, a 2010. godine održani su izbori za ova tijela manjinske autonomije, čime je većina njih profunkcionirala u punom demokratskom kapacitetu.

Potrebna suradnja nacionalnih vijeća

Ipak, istraživanje institucije Pokrajinskog ombudsmana pokazalo je da je nužno da država poduzme mjere uz pomoć kojih bi se smanjio utjecaj političkih stranaka na rad nacionalnih vijeća, u oblastima obrazovanja i informiranja.

Eva Vukašinović, zamjenica pokrajinskog ombudsmana za zaštitu prava nacionalnih manjina, za DW kaže da su nacionalna vijeća suviše zatvorena u sebe: „Nacionalne zajednice su dosta zatvorenog tipa, jer u Zakonu o nacionalnom vijećima nema nikakve stimulacije da se nacionalna vijeća otvore jedna prema drugima i da surađuju. To bi bio jedan konkretan korak, a bio bi i u duhu tolerancije, o kojoj toliko pričamo.“

Pokrajinski ombudsman još je preporučio da se poduzmu mjere i aktivnosti kojima će se pripadnicima većinskog naroda omogućiti upoznavanje s kulturom i tradicijom nacionalnih manjina, kao i s pravima koja su manjinama zagarantirana.