1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Srbija: nova vlada, stari problemi

Ivica Petrović, Beograd12. srpnja 2012

Potpisivanjem koalicijskog sporazuma SNS-SPS-URS Srbija je dobila novog premijera i novu vladu. Ali zemlja se i dalje nalazi pred velikim političkim i ekonomskim izazovima.

https://p.dw.com/p/15VBK
Parliament of Serbia. Outside view. Belgrade. Republic of Serbia.
Serbisches Parlament Hauptsitz Belgrad SerbienFoto: picture-alliance/dpa/prismaarchivo

Nova vlada će hitno morati početi rješavati nagomilane probleme, ističe za Deutsche Welle beogradski politički analitičar Dejan Vuk Stanković. To se po njegovom mišljenju prije svega odnosi na socijalno-ekonomske probleme te na politička pitanja poput Kosova ili europske integracije, kaže Stanković:

„Očekujem da Vlada uloži sve svoje resurse u prevladavanje ogromnih teškoća koje ih čekaju, i da u tom pravcu naprave vrlo konkretan program. Jer, pomoću nekih općih načela oni se mogu predstaviti javnosti, ali ukoliko ta načela ne budu pratila konkretna rješenja, bojim se da ćemo imati vladu koja će ponavljati opća mesta a neće rješavati konkretne probleme“.

Puno praznih priča

Ekonomski problemi su najveći izazov nove vlade
Ekonomski problemi su najveći izazov nove vladeFoto: DW

Zanimljivo je da su se u koalicijskom sporazumu našle i neke stvari kojima bi se po prirodi stvari trebala baviti svaka vlada, kao što su borba protiv korupcije i organiziranog kriminala. Dejan Vuk Stanković smatra da su one uvrštene u koalicijski sporazum zato što se radi o sporazumu deklarativnog karaktera, kojim se zapravo priopćavaju neke osnovne namjere koje vlada trenutno ima. "Više se radi o tome da oni pokušavaju sebe legitimirati u javnosti nego što nam nude neka odgovore na konkretna pitanja koja trebaju definirati neki njihov budući rad“, procjenuje beogradski analitičar.

Po njegovom mišljenju najveće prepreke koje očekuju novu vladu su ekonomske prirode: „Potrebno će biti suočavanje s istinom o tome pod kojim pretpostavkama Srbija može nastaviti tok europskih integracija. Mislim da će to biti dva najveća izazova: socijalno-ekonomska situacija i izgradnja pravne države, te državna pitanja vezana za vanjskopolitičku orijentaciju. Uz , naravno, pitanje Kosova kao jednog od problema s kojima se suočava svaka vlada, pa i ova."

Važna uloga naprednjaka

Svaki pozitivan potez, pa čak i minimalan, biti će velika stvar kada je u pitanju ovako sastavljena srpska vlada, ocenjuje za DW Zoran Panović, glavni urednik beogradskog lista Danas: „Njen novi dizajn i nova politika će najviše zavisiti od toga koliko će Srpska napredna stranka (SNS) uspjeti unijeti novina u rad vlade. Tu prije svega mislim da bi SNS trebala napraviti neku vrst kadrovskog iznenađenja.To bi bio neki pomak i u tom smislu bi SNS trebala dati ton vladi. Bilo bi loše da treća stranka po veličini, pa makar imala i premijera, određuje ton ove vlade“.

Njemačka najveći saveznik?

Ivica Dačić
Ivica DačićFoto: picture-alliance/Photoshot

Panović smatra da se od vlade ne trebaju očekivati neki spektakularni ekonomski potezi i to ne zbog njene nesposobnosti nego zbog objektivnih okolnosti. „Maksimum koji ova vlada može pružiti u početku je to da se u Srbiji dobije izvjestan osećaj prtavednosti, pa makar i selektivne, ali ipak neke pravde“.

Kada je reč o vanjskopolitičkim izazovima, Zoran Panović skreće pažnju i na jednu rečenicu novog predsjednika Tomislava Nikolića, koje je on izgovorio u noći izborne pobjede, a koju su mnogi zaboravili: „Ta rečenica me jako iznenadila, a to je da je Njemačka najveći saveznik Srbije na Balkanu. Ja to zaista nisam znao do to večeri. Tako da, ako to nije bila neka greška, onda bi bilo jako ohrabrujuće da Srbija ima jake i dobre odnose sa Njemačkom, koji su zaista suštinski bitni“.

Tomislav Nikolić
Tomislav NikolićFoto: picture-alliance/dpa

Teškoće s kojima je formirana sadašnja vlada su očekivane, smatra Dejan Vuk Stanković, jer je teško bilo napraviti vladu od stranaka koje su ideološki raznorodne i koje nemaju nikakve dodirne tačke u prethodnom političkom djelovanju. S obzirom da je Srbija ipak dobila vladu u ovom sastavu, pokazalo se da američki pritisak u nekom drugom pravcu ili nije urodio plodom, ili ga u osnovi nije ni bilo. „Američka strana je ravnodušna prema ideološkom sastavu bilo koje vlade", smatra Stanković, jer njih zanima prije svega da ta vlada postupa u skladu sa zahtjevima koje Amerikanci smatraju opravdanim. "Mislim da u tom smislu oni nisu pritiskali, niti će pritiskati. Oni će ovu vladu cijeniti prema učincima u onim pitanjima koja su njima važna, a to su prije svega Kosovo te nastavak euroatlanstskih integracija“, smatra politički analitičar iz Beigrada Dejan Vuk Stanković.