1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Staro prijateljstvo njemačkih i američkih tajnih službi

D.Pessler, B.Gräßler / Ž.Telišman 9. srpnja 2013

U intervjuu objavljenom u njemačkom tjedniku “Der Spiegel” Edward Snowden govori o dugogodišnjoj suradnji njemačkih i američkih tajnih službi. To nije ništa novo, ali se nameće pitanje do koje se mjere surađivalo.

https://p.dw.com/p/194QY
Foto: Fotolia/Brian Jackson

“Amerikanci tijesno surađuju s Nijemcima”, izjavio je Edward Snowden ponovno govoreći o radu američke tajne službe NSA u intervjuu objavljenom u ponedjeljak (8.7.) u njemačkom tjedniku “Der Spiegel”. Riječ “Nijemci” odnosi se na njemačku tajnu službu, onu istu čiji su službenici još prošlog tjedna tvrdili da o cijeloj aferi prisluškivanja nemaju pojma. Sva tri predsjednika BND-a (Njemačka obavještajna služba) su naime prilikom susreta sa članovima Kontrolnog odbora njemačkog parlamenta jednoglasno izjavili kako o američkom špijunskom programu “Prism” nisu znali ništa.

No, predsjednik spomenutog odbora i zastupnik socijaldemokrata Thomas Oppermann još uvijek je prilično skeptičan. NSA je naime, u Njemačkoj navodno mjesečno prisluškivala oko 500 milijuna telefonskih razgovora i nadgledala nebrojeno mnogo mailova. “Da o svemu tome nitko nije znao ništa, iskreno rečeno, ja si to još uvijek ne mogu objasniti”, rekao je Oppermann u razgovoru za Deutsche Welle i dodao kako je u “svakom slučaju sigurno su američke tajne službe i njihov rad, izvan svake kontrole”.

Njemačka obavještajna služba, BND, već se godinama koristi podacima američkih kolega
Njemačka obavještajna služba BND već se godinama koristi podacima američkih kolegaFoto: picture-alliance/dpa

Upućeni na suradnju

Stručnjak za djelatnost tajnih obavještajnih službi Erich Schmidt-Eenboom ne vjeruje da njemačke vlasti nisu znale da američke tajne službe masovno prikupljaju podatke. No, ne samo to: on, kako kaže, može si jako dobro zamisliti da je njemačka obavještajna služba čak i profitirala od informacija prikupljenih tijekom prisluškivanja i nadgledanja od strane NSA. “Kada je riječ o zaštiti od međunarodnog terorizma, tada su njemačke službe sasvim sigurno profitirale. Zemlje članice NATO saveza u tom smislu ionako tijesno surađuju i to vrlo uspješno. Od toga profitira naravno i BND pa je logično da mu nije u interesu da do javnosti dopru informacije vezane za povrede osnovnih ustavnih prava od strane tih partnerskih službi”, rekao je publicist Schmidt-Eenboom u razgovoru za njemačku radijsku postaju Deutschlandfunk.

On navodi da je njemačka obavještajna služba ovisna o tijesnoj suradnji budući da sama ne raspolaže ni s dovoljnim financijskim sredstvima, a niti s osobljem. U praksi to izgleda tako da obavještajne službe međusobno razmjenjuju takozvane “finished intelligence”, odnosno rezultate svojih istraživanja. Posebne slučajeve čine upozorenja o terorističkim opasnostima. “Kada NSA prepozna neki akutni slučaj opasnosti, ona ovo upozorenje odmah proslijeđuje i njemačkim vlastima i kancelarki”, kaže on. Jedan od najpoznatijih ovakvih slučajeva je primjer takozvane “Grupe iz Sauerlanda” o čijim planiranim terorističkim napadima su Nijemci saznali tek preko informacija američke tajne službe. Ona je rad ove grupe pratila preko interneta.

Erich Schmidt-Eenboom
Erich Schmidt-EenboomFoto: imago stock&people

Duga povijest suradnje

No, kako inače izgleda suradnja između američkih i njemačkih tajnih službi? Sigurno je jedno: ona je nakon napada od 11. rujna postala puno intenzivnija. Već u listopadu 2001. godine su se sve zemlje članice NATO saveza, dakle i Njemačka, usaglasile oko toga da će svoju suradnju još više proširiti i produbiti. No, dijelovi ove kooperacije i dan danas su još uvijek tajni. Kako navodi Schmidt-Eenboom, “do 1968. godine su saveznici zadržavali pravo da u Njemačkoj vrše prisluškivanja i nadgledanja”. A iste godine ondašnja njemačka vlada je s američkom obavještajnom službom sklopila novi tajni sporazum koji je Amerikancima dozvolio i daljnja prisluškivanja.

Prema riječima Edwarda Snowdena, u NSA postoji jedan poseban odijel nadležan za rad i kooperaciju s drugim zemljama. On je koncipiran tako da vladajući vrh određene zemlje o suradnji vlastite zemlje s NSA dobiva tek mali uvid.

Objašnjenje u Washingtonu?

Njemački tjednik “Der Spiegel” u svom aktualnom izdanju međutim navodi i jedan drugi oblik ove suradnje: NSA je njemačkim partnerima na raspolaganje stavila posebne programe s kojima se može obraditi i podatke koji dolaze iz inozemstva. Prema riječima predsjednika njemačkog BND-a, cilj rada ovog programa je kontrola rada njemačkih obavještajnih službi.

No, predsjedniku Kontrolog odbora Oppermannu sve ove “sitne” informacije koje dopiru od BND-a nisu dovoljne. “Mi jednostavno želimo konačno saznati je li točno to što tvrdi Snowden. Nije ispravno da već tjednima čujemo samo o tumačenju Snowdena bez da čujemo i objašnjenja s američke strane”, rekao je Oppermann.

Guardian, Edward
Edward SnowdenFoto: The Guardian/Getty Images

Reakcije iz njemačkog političkog vrha

Usprkos intenzivnom ispitivanju njemačkih i inih novinara, glasnogovornik njemačke vlade Steffen Seibert je na konferenciji za tisak u Berlinu ostao suzdržan. “BND i NSA već desetljećima surađuju, no ova se suradnja odvija prema zakonu i pod kontrolom Parlamentarnog kontrolnog odbora Bundestaga. Po ovom pitanju nema nikakvih novih saznanja, no proces razjašnjavanja je u tijeku”, rekao je Seibert.

Predstavnici oporbe, odnosno socijaldemokrata (SPD) i zelenih, za sada (predizborna kampanja je tijeku i punom jeku) više naginju tome da vjeruju izjavama Edwarda Snowdena. Glavna tajnica SPD-a Andrea Nahles, primjerice, kaže kako bi rado željela znati jesu li njemačke obavještajne službe od svojih američkih kolega dobile informacije o njemačkim državljanima do kojih same ne bi smjele doći? “Ili, da se drugačije izrazim, zaobilazi li se poštivanje njemačkih zakona i to pod okriljem Ureda savezne kancelarke?”, rekla je Nihles.

Ova afera baca tamnu sjenu i na početak pregovora o slobodnoj trgovinskoj zoni između EU-a i SAD-a, budući da je NSA navodno prisluškivala i zastupništva EU-a u Washingtonu i Bruxellesu. Po tom pitanju, predsjednica stranke Zelenih Claudia Roth je izjavila: “I kako se onda, molit ću lijepo, mogu voditi pregovori ako druga strana već zna s koje pozicije krećemo u pregovore? Prema našem mišljenju, početak ovih pregovora nije moguć bez da se prije toga ne rasčiste pitanja vezana za zaštitu podataka.”

Steffen Seibert
Steffen SeibertFoto: picture alliance/dpa

A kada i do koje mjere će se cijela ova afera razjasniti, za sada još nije poznato. U Washington u svakom slučaju slijedećih dana odlazi njemačka delegacija u čijem sastavu će se nalaziti predstavnici njemačke vlade i obavještajnih službi a među njima i savezni ministar unutarnjih poslova Hans-Peter Friedrich. Cilj njihovog putovanja trebao bi biti utvrđivanje “činjeničnog stanja” s Amerikancima.