Sternov izvještaj: alarm za zaštitu okoliša

To je rezultat Sternovog izvještaja, koji je jučer predstavljen u Londonu. Zbog promjene klime međunarodnom gospodarstvu prijeti smanjenje od 20 posto, navodi se u ovoj studiji koja nosi ime po bivšem šefu Svjetske banke, Sir Nicholasu Sternu. Svijetu prijeti ekonomska depresija jača od one koja je vladala početkom 30-ih godina. Jučer je u Bonnu predstavljen izvještaj Ujedinjenih naroda o zagrijavanju atmosfere u kojem se navodi kako je ispuštanje štetnih plinova od 2000. godine opet u porastu.
"Ne možemo dulje čekati"- kada ove riječi izgovara stručnjak za gospodarstvo, onda to treba uzdrmati i posljednje skeptike. Sternov je izvještaj prva studija na tako visokoj razini koju nisu izradili stručnjaci za prirodne znanosti, već ljudi koji su krajnje zabrinuti za svjetsko gospodarstvo. Povišenje razine mora, katastrofalne suše i izumiranje vrsta možda nekim ljudima iz svijeta financija izgledaju kao bezopasne pojave u usporedbi s gubicima do 20 posto svjetskog bruto socijalnog proizvoda.
Bivši glavni ekonomist Svjetske banke Sir Nicholas Stern bavi se temom zagađivača okoliša na najosjetljivijem mjestu - a to je pitanje profita: "Možemo imati porast gospodarstva i istodobno čuvati okoliš. Možemo uključivati nova tržišta i zaraditi stotine milijuna. Rečeno jezikom ekonomije: prilagođavanje nam osigurava dobit. Ali, ako ovako nastavimo, onda nema gospodarskog razvoja."
Stern smatra kako se dobit ubuduće može ostavariti samo uz drugačiju politiku cijena. Proizvodi koji su povezani s tvarima koje dovode do pogoršanja klime trebaju biti skupi. Oni proizvodi koji čuvaju klimu, trebaju biti jeftini. Svijet treba kratkoročno investirati jedan posto svog bruto socijalnog proizvoda kako bi ublažio promjenu klime. U protivnom bi troškovi u svijetu mogli za svega nekoliko desetljeća iznositi 5 do 20 posto ukupnog svjetskog profita.
"Raspolažemo s dovoljno znanja na osnovu kojeg možemo procijeniti rizike i uz jasan vremenski plan učinkovito djelovati. Stoga sam optimističan, jer smatram da još uvijek možemo nešto poduzeti. Ali samo ako sudjeluju sve zemlje i to snažno i brzo."
Britanski premijer Tony Blair Sternov je izvještaj ocijenio kao najvažniji dokument objavljen tijekom njegovog gotovo desetogodišnjeg mandata. On je dodao kako ga raduje što će se na sljedećem sastanku skupine G-8 kojim predsjedava Njemačka, o toj temi vrlo ozbiljno razgovarati. Svima onima koji još uvijek vjeruju kako nema dokaza da plinovi koji dovode do efekta staklenika uzrokuju pregrijavanje zemlje, Blair poručuje: "Nitko danas više ne sumnja da su znanstveni dokazi više nego uvjerljivi. Nitko više ne sumnja kako su posljedice za našu planetu katastrofalne, ako je točno to što znanstvenici tvrde. Ta se katastrofa neće dogoditi u nekoj budućnosti znanstvene fantastike, nego za vrijeme našeg života."
Blair je zajedno sa svojim ministrom financija Brownom obećao kako će Velika Britanija preuzeti vodeću ulogu u zaštiti klime. Obojica su, međutim, naglasili da o tome treba postići međunarodni sporazum. Britanski udio u svjetskom zagađivanju plinovima koji uzrokuju promjenu klime tako je malen da ga gospodarski rast u Kini može prerasti za svega nekoliko godina.
Velika je Britanija do 2004. godine ispunila ciljeve o zaštiti klime propisane protokolom iz Kyota i to bez obzira što je tijekom posljednjih 14 godina postigla porast od 36 posto. No, u posljednje vrijeme ponovno povećava količinu štetnih plinova. Ministar je financija Brown obećao da će formirati novu komisiju za okoliš, koja će omogućiti otvaranje na desetke tisuća novih radnih mjesta i imati na raspolaganju nekoliko stotina milijuna eura. Velika Britanija također namjerava povisiti svoju pomoć za mjere očuvanja klime u Aziji, Africi i Južnoj Americi. Razvijene zemlje snose odgovornost za tri četvrtine svih štetnih plinova koji dovode do promjene klime, ali posljedice promjene klime najteže će pogoditi slabije razvijene zemlje.