Sto se desava sa bankama?
20. studenoga 2003Oglas
Ponekad izgleda kao da je svijet okrenut naglavacke; iako smo u našoj emisiji culi škotskog ekonomistu Paul Harea kako je štednja glavni izvor gospodarskog rasta - banke na štednji jedva zaraduju tako da sve manje banaka uopce potice gradane na štednju. Danas postoje dvije carobne rijeci za bankare: krediti i investicijski fondovi i tu se doista obrce golem novac - i nezaobilazan su faktor gospodarskog rasta: prema nekim procjenama, cak 95% ukupne kupovne moci neke zemlje ovisi o kreditima. Ali zašto banke odjednom radije - naizgled - daju novac umjesto da ga uzimaju? Uzimaju ga one itekako ali veoma dobro zaraduju upravo na kamatama koje vama obracunavaju. A umjesto da same jamce da ce od vaše uštede uciniti još više novca, radije vam prodaju ulog u nekom investicijskom fondu - jer sav rizik onda snosite vi, a ne banka.
To pokazuje i razlika štednje u Americi i Njemackoj: dok je 1991. kucanstvo u Njemackoj štedjelo oko 13% svojih prihoda, sa onu stranu Atlantika bilo je to nešto preko 8%. Prošle godine štedjelo se i u Njemackoj manje - 10,6% - ali u Americi neusporedivo manje - sada je to tek 3,7%. Tamo je pak osnova štednje vec postalo ucešce u investicijskim fondovima i kupnja dionica iako ovih dana neprestance stižu vijesti iz Sjedinjenih Država i meke poslovnog svijeta - Wall Streeta gdje su pored luksuznih limuzina upadljivo cesto parkirane i policijske "marice": ove srijede je uhapšeno 48 "brokera" koji su obecavali brda i doline baratajuci devizama ali mnogo je ozbiljnije stanje u investicijskim - u Americi je to prakticno istovjetno sa mirovinskim fondovima. Volumen novca sa kojima oni barataju je zapravo nepojmljiv 7 bilijuna - što je na primjer budžet jedne Njemacke nagomilan kroz 15 godina. Vodi se postupak protiv giganta poput Putnama - 272 milijarde dolara kapitala, sumnjici se i Prudential a cak je i ugledni Morgan Stanley platio 50 milijuna dolara jer je koristio metode koje se ne smatraju legalnim. Kako je u Njemackoj? Banke vec mjesecima, upravo nakon sloma vrijednosti dionica i bijega ulagaca iz fondova - njihov volumen se prakticno prepolovio - pune samo svoje blagajne nakon pretprljenih gubitaka koristeci nisku temeljnu stopu Europske središnje banke ali puštajuci komercijalne kredite i dalje sa visokim kamatama tako da je izostao i željeni ucinak na europsko gospodarstvo. Upravo to pokazuje i ispitivanje koje je provela Radna zajednica samostalnih poduzetnika medu 980 poduzeca i gotovo svi tvrde - do novca pod koliko - toliko povoljnim uvijetima dolaze sve teže. Na skali od 1 do 5 upravo Deutsche Bank, po uvjetima koje nudi malim i srednjim poduzecima nije dobilo cak ni dvojku - ocjenjena je sa 1,6 i mala joj je utjeha što nije daleko ni Commerzbank - ona je dobila 1,9. I ukupna ocjena je zapravo jadna 2,53 - i pokazuje da se na taj nacin još dugo može cekati do stvarnog gospodarskog poleta.
To pokazuje i razlika štednje u Americi i Njemackoj: dok je 1991. kucanstvo u Njemackoj štedjelo oko 13% svojih prihoda, sa onu stranu Atlantika bilo je to nešto preko 8%. Prošle godine štedjelo se i u Njemackoj manje - 10,6% - ali u Americi neusporedivo manje - sada je to tek 3,7%. Tamo je pak osnova štednje vec postalo ucešce u investicijskim fondovima i kupnja dionica iako ovih dana neprestance stižu vijesti iz Sjedinjenih Država i meke poslovnog svijeta - Wall Streeta gdje su pored luksuznih limuzina upadljivo cesto parkirane i policijske "marice": ove srijede je uhapšeno 48 "brokera" koji su obecavali brda i doline baratajuci devizama ali mnogo je ozbiljnije stanje u investicijskim - u Americi je to prakticno istovjetno sa mirovinskim fondovima. Volumen novca sa kojima oni barataju je zapravo nepojmljiv 7 bilijuna - što je na primjer budžet jedne Njemacke nagomilan kroz 15 godina. Vodi se postupak protiv giganta poput Putnama - 272 milijarde dolara kapitala, sumnjici se i Prudential a cak je i ugledni Morgan Stanley platio 50 milijuna dolara jer je koristio metode koje se ne smatraju legalnim. Kako je u Njemackoj? Banke vec mjesecima, upravo nakon sloma vrijednosti dionica i bijega ulagaca iz fondova - njihov volumen se prakticno prepolovio - pune samo svoje blagajne nakon pretprljenih gubitaka koristeci nisku temeljnu stopu Europske središnje banke ali puštajuci komercijalne kredite i dalje sa visokim kamatama tako da je izostao i željeni ucinak na europsko gospodarstvo. Upravo to pokazuje i ispitivanje koje je provela Radna zajednica samostalnih poduzetnika medu 980 poduzeca i gotovo svi tvrde - do novca pod koliko - toliko povoljnim uvijetima dolaze sve teže. Na skali od 1 do 5 upravo Deutsche Bank, po uvjetima koje nudi malim i srednjim poduzecima nije dobilo cak ni dvojku - ocjenjena je sa 1,6 i mala joj je utjeha što nije daleko ni Commerzbank - ona je dobila 1,9. I ukupna ocjena je zapravo jadna 2,53 - i pokazuje da se na taj nacin još dugo može cekati do stvarnog gospodarskog poleta.
Oglas