1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Strah od "Krimske narodne obrane"

Julia Višnevetskaja/Markian Ostapčuk/aj9. siječnja 2015

Njih smatraju "Gardom Sergeja Aksjonova", šefa samoproglašene republike na Krimu koji je anektirala Rusija. Oni sami se nazivaju "Narodna obrana Krima". Ali, aktivisti za ljudska prava su sumnjičavi prema njima.

https://p.dw.com/p/1EHXR
Postrojavanje
Foto: DW/J.Vishnevets

Na njihovim maskirnim odorama prišivene su različite oznake: "Narodna obrana Krima", "Samoobrana Krima", "Vojska Ruske Federacije" ili samo "Ljubazni ljudi". Ujutro u osam svakoga dana se postroje ispred Lenjinovog spomenika u središtu grada Simferopola. Samo ih je tridesetak - jer ostali su "na dužnosti". Čuvaju zgrade ustanova, idu u ophodnje po ulicama ili sudjeluju u specijalnim akcijama. Prema vlastitim navodima ima ih 2.000.

Njihovo glavno sjedište nalazi se u bivšoj zgradi Komunističke partije. Preko puta je sjedište Ministarskog vijeća, samoproglašene vlade Krima. Službeno se govori da se trupe sastoje samo od dragovoljaca, koji navodno ne primaju nikakvu plaću. Ali, u osobnim razgovorima se žale da premalo zarađuju, samo 300 rubalja na dan. Na pitanje, kome su podređeni, uvijek se čuje isti odgovor: "Pokoravamo se zakonima Ruske Federacije."

Narodna obrana ili samoobrana

Muškarci u raznim odorama
Članovi "Narodne orbane"Foto: DW/J.Vishnevets

Ovi muškarci žele da ih se naziva "Narodnom obranom Krima". Ali u svakodnevici većina stanovnika Krima govori o "Samoobrani". Tako su se nazivale jedinice koje su u ožujku 2014. sudjelovale u proruskim demonstracijama u Simferopolu i kasnije napadale vojarne Ukrajinske vojske. "Tamo su najprije upadale nenaoružane jedinice takozvane samoobrane. Za njima su slijedili naoružani muškarci bez oznaka na odorama. To su billi ruski vojnici", kaže jedan neovisni novinar na Krimu, koji je želio ostati neimenovan.

Nakon tih događaja u ožujku 2014. te jedinice navodno nisu raspuštene. Do ranog ljeta nisu imale nikakav službeni status, kaže ovaj novinar. Ali, od lipnja zadaće tih postrojbi regulira "regionalni zakon o Narodnoj obrani Republike Krima", kaže on. U tom dokumentu stoji da ti ljudi mogu podupirati ustanove i organe za zaštitu poretka pri osiguravanju javnog reda. Za vođenje "Narodne obrane" mjerodavno je Ministarsko vijeće Krima. Ali, u stvarnosti se te postrojbe ne podvrgavaju čak ni policiji. Ona ih se boji, kaže ovaj novinar.

"Borba protiv reakcionarnih snaga"

Vladimir Magujlo, koji se sam naziva "Šefom stožera Narodne obrane za odgojni rad", svoje potčinjene drži "kastom izabranih". "Mi smo najdostojanstveniji. Kad smo u ožujku zauzeli zgradu ukrajinske sigurnosne službe, ljudi su nam donosili čaj i šećer", prisjeća se on. Sad se zadaća njegovih postrojbi sastoji u tomu "boriti se protiv reakcionarnih snaga, koje rade za Ukrajinu". Magujlo pripovijeda ponosno kako je "Narodna obrana". sudjelovala u nacionalizaciji privatnih poduzeća, koja su po njegovom mišljenju financirala ukrajinsku vojsku.

Potpunu odgovornost za "Narodnu obranu" ima vodstvo Krima. "Mi samo izvršavamo naredbe Ministarskog vijeća i šefa vlade. Imam potpuno povjerenje u Sergeja Aksjonova", kaže Magujlo. Po njegovom mišljenju šef krimske republike čini "sve ispravno".

Aktivisti za ljudska prava zabrinuti

Tatjana Lokšina
Tatjana LokšinaFoto: picture-alliance/dpa

U Rusiji, Ukrajini i na Krimu aktivna organizacija "Krimska misija za ljudska prava" teško optužuje "Narodnu obranu". Kaže da njezini članovi redovito krše prava građana, da ih često ponižavaju, vrijeđaju, prijete im i tuku ih. Navode da ima samovoljnih uhićenja i oduzimanja imovine. Aktivisti za ljudska prava u "Narodnoj obrani" vide instrument za zastrašivanje stanovništva.

U međuvremenu "Narodna obrana" izaziva strah i među onima koji su na početku podupirali priključenje Krima Rusiji. "Postupci te postrojbe bi mogli dovesti do snažnog proturuskog raspoloženja na Krimu", kaže jedna odvjetnica iz Simferopola, koja je također željela ostati neimenovana. Po njezinom mišljenju postrojbe "Narodne obrane" bi trebale što prije biti raspuštene.

To mišljenje dijeli i Tatjana Lokšina iz moskovskog ureda organizacije Human Rights Watch. "To su ilegalne, naoružane skupine čije akcije se moraju temeljito istražiti", kaže Lokšina. "Za to je odgovorna Rusija kao država koja je zauzela Krim."