Strasbourg – druga prijestolnica Europske unije

Povijesni poziv na ujedinjenjenje Europe 12. je kolovoza 1946. izrekao Winston Churchill na središnjem gradskom trgu u Strasbourgu te je tako odredio početak europske poslijeratne povijesti ovoga grada. Ideja ujedinjene Europe krenula je na svoj put baš odavde: naime, tri godine nakon Churchillovog govora, 1949. osnovano je Vijeće Europe sa sjedištem u Strasbourgu. Bila je to prva čisto europska državna organizacija. No, 60-ih je godina primat preuzeo Bruxelles. Najvažnija europska institucija u Strasbourgu danas je Europski parlament koji je u međuvremenu postao i turistička destinacija: «Odavdje možete vidjeti i Vijeće Europe – europsku organizaciju koja, međutim, nema nikakve veze s Europskim parlamentom, a ni s Europskom unijom.»

Europski parlament bio je isprva nešto poput mlađeg brata Vijeća Europe. Naime, tijekom 20 godina Europski se parlament nalazio u prostorima nasuprot zgrade Vijeća Europe. No, mlađi se brat 1999. ipak osamostalio, narastao i postao znatno važniji. Dobio je i veliku reprezantivnu staklenu zgradu na rijeci Ill. Danas u njoj zasjeda najveći slobodno izabrani parlament na svijetu, iako samo 12 puta godišnje, i to po tjedan dana. Svo ostalo vrijeme zgrada je prazna, no bez ozbira na to, vrlo dojmljiva. Tako misli i Marta, studentica iz Varšave: «To mi se čini nevjerojatno, zgrada je sada posve prazna, a inače u njoj radi toliko puno ljudi...».

Temeljna institucija za ljudska prava

Upravo za ljude iz istočne Europe Strasbourg ima jako političko značenje – predstavnici deset država, koje su posljednje ušle u EU, morali su i prije službenog prijama dolaziti na sjednice Vijeća Europe. Iako Vijeće Europe u usporedbi s Europskim parlamentom ima puno manje ovlasti i tema, ono je još uvijek temeljna institucija kada su u pitanju ljudska prava: sve zemlje kandidatkinje moraju najprije «proći kvalifikacije» u Vijeću Europe. Dodajmo tome da i Europski sud za ljudska prava, koji je njegov dio, sve više teži vlastitoj samostalnosti.

Gradska vlast u Strasbourgu ne libi se svoj grad nazivati europskom prijestolnicom, odnosno «capitale europeenne». Gradonačelnica Fabienne Keller kaže: «Strasbourg je simbol njemačko-francuske osovine koja zapravo čini jezgru europskog projekta», smatra Keller koja iz dana u dan mora sve više braniti sjedište Europskog parlamenta u svojemu gradu. Naime, sve su jači pritisci iz Bruxellesa kojima se zahtijeva da sjedište Parlamenta bude samo u «pravom» glavnom gradu Europe, dakle u Bruxellesu.

Vijeće Europe kao dio imidža

No, Europski parlament i Vijeće Europe za Strasbourg su važan dio imidža koji u grad privlači bogate turiste, poslovne ljude, sajmove i poduzeća. Isto tako, od toga profitiraju i hoteli i restorani. To su shvatili i sami građani Strasbourga od kojih, doduše, velik dio i ne zna razliku između Europskog parlamenta i Vijeća Europe: «Europski parlament, Vijeće Europe...: sve je to isto. Ovi koji su ovdje, oni nemaju nikakvu moć. Oni koji imaju nešto za reći, oni se nalaze u Bruxellesu. Mislim da je to dobro mjesto za zarađivanje novca. No, da baš nešto imaju za reći, i nemaju.»

U Parizu na čitavu situaciju gledaju ipak nešto drukčije. Pa nije bez razloga francuska vlada tradicionalnu elitnu visoku školu ENA preselila upravo u Strasbourg. To je svakako znak da pred alzaškom europskom prijestolnicom stoji još mnogo toga.