Strategija Europske Unije za Hrvatsku

Europsko je vijeće u prosincu 2004. godine da se s Hrvatskom započnu pristupni pregovori 17. ožujka 2005. godine pod uvjetom potpune i neograničene suradnje s Haaškim sudom. Prijedlog Komisije omogučuje zemljama članicama da za pregovore s Hrvatskom pravodobno odredi potrebni okvir prije datuma početka pregovora. Povjerenik Olli Rehn, zadužen za proširenje predstavio je okvir za pregovore: „Komisija je svoj dio zadaće pravovremeno odradila. Sada su na redu hrvatske vlasti da pokažu da u potpunosti surađuju s Haaškim sudom. Ukoliko bi Europska komisija svoju preporuku za početak pregovora morala dati na temelju do danas raspoloživim informacijama, Komisija ne bi mogla preporučiti početak pregovora s Hrvatskom. Polazim od toga da će vlada Hrvatske ovu poruku shvatiti ozbiljno. Na putu u Europu nema prečica, već samo uobičajen put kojim se kreću svi, a to znači očivanje pravne države“, rekao je povjerenik Rehn.

Koja načela su najvažnija za pregovore o članstvu?

Pristupni pregovori s kandidatskim zemljama vode se u okviru međuvladine konferencije, pri čemu kod donošenja odluka vlada načelo jednoglasnosti. Ispunjenje političkih kriterija preduvjet je za početak pregovora. Unija očekuje da će Hrvatska i ubuduće ispunjavati i poštivati te kriterije te da će poboljšati opće stanje zemlje.

Ukoliko Hrvatska teško i trajno križi temeljna načela slobodne, demokracije, poštivanja ljudskih prava i osnovnih sloboda te pravne države na kojima se temelji Unija, tada je moguć prekid pregovora.

Pregovori će se temeljiti na vlastitim dostignućima Hrvatske a brzina pregovora ovisit će o tome kako brzo će Hrvatska napredovati oko ispunjavanja preduvjeta za prijam. Napredak – određen u Kopenhagenskim kriterijima iz 1993. godine – ocijenjivat će se čitav niz mjera koje Hrvatska poduzima. Pri tome se provjerava političko i gospodarsko stanje zemlje kao i sposobnost ispunjavanja sve većih zahtjeva . Osim toga potrebna je neograničena suradnja s Haaškim sudom, kao i intenzivan doprinos tiješnojoj regionalnoj suradnji i rješavanju pograničnih poteškoća u skladu s međunarodnim pravom i odredbama.

U čemu se sastoje pregovori?

Kako buduća članica Europske Unije Hrvatska mora preuzeti prava i obveze Europske Unije, a oko toga ne se mogu voditi pregovori. Hrvatska mora do trenutka prijama u Europsku Uniju ispuniti sva prava i obveze zajednice. Ukoliko se tijekom pregovora ustanovi da se u korist Hrvatske mora provesti nekoliko prijelaznih mjera, tada tome mora svoj pristanak dati Europska Unija, a preduvjet je da se radi zaista o odredbama koje vrijede za ograničeno vrijeme i ograničena područja. Prijelazni rokovi i posebne odredbe, posebice zaštitne klauzule mogu se odrediti i u interesu Europske Unije.

Kako će teći pregovori?

Pregovori počinju fazom provjeravanja takozvanim screeningom, kako bi se dobio dojam o kojim temama treba pregovarati. Pravne odredbe i norme Europske Unije sastavljene su u 35 poglavlja i pregovori će se voditi za svako poglavlje posebno. Osim toga Europska će Unija odrediti mjerila (benchmarks) za privremeni završetak i prema potrebi za nastavak pregovora o pojedinim poglavljima. U okviru nastavka pregovora Komisija će precizno promatrati hrvatski napredak i da li se Hrvatska pridržava odredbi koje su zaspisane u okviru pristupnih pregovora.

Dok se slučaj odbjeglog generala kao međunarodna obveza zemlje može s nešto političke volje riješiti relativno brzo i elegantno pravi izazovi za Hrvatsku predstoje tek u pregovorima koji slijede. Naime Hrvatska će s Europskom Unijom pregovarati prema promijenjenim pravilima igre. Komisija je koristila iskustva ranijih proširenja, posebice zadnjega ali je i uvažila promjene u zajedničkoj pravnoj stečevini ili acquisu, pogotovo na području ljudskih prava i sloboda te unutarnjih poslova. Stoga će se pregovori voditi oko 35 poglavlja.

35 poglavlja o kojima će Hrvatska pregovarati

Poljoprivreda kao poglavlje bit će podijeljeno u dva bloka - poljoprivredu i ruralni razvitak te sigurnosti hrane, veterinarsku i fitosanitarnu politiku.

Ostala poglavlja:

slobodan protok roba

sloboda kretanja radnika

pravo i sloboda davanja usluga

slobodan protok kapitala

javne nabavke

zakon o tvrtkama

zakon o zaštiti intelektualnog vlasništva

politika tržišnog natjecanja

financijske usluge

informatičko društvo i mediji

ribarstvo

promet

energija

oporezivanje

ekonomska i monetarna politika

statistika

socijalna politika i zapošljavanje

poduzeća i industrija

transeuropske mreže

regionalna politika i koordinacija strukturalnih instrumenata

pravosuđe i osnovna prava

pravo, sloboda i sigurnost

znanost i istraživanje

obrazovanje i kultura

okoliš

zaštita potrošača i zdravlja

carinska unija

vanjski poslovi

vanjska, sigurnosna i obrambena politika

financijski nadzor

financijski i proračunski propisi

institucije

ostale teme