Summit Europske unije i ostale aktivnosti u Bruxellesu

Tradicionalno prije summita Europska pučka stranka okuplja se u Meiseu, a na skup dolaze premijeri zemalja članica kao i nekih kandidatskih zemalja poput hrvatskog premijera Sanadera, ali pozvan je i premijer Srbije Koštunica. Osim toga danas u NATO savezu Srbija, Bosna i Hercegovina te Crna Gora priključit će se NATO-ovom programu Partnerstvo za mir, što je mogući uvod u punopravno članstvo tom Savezu. Čelnici ove tri države potpisat će u Bruxellesu sporazum o članstvu u Partnerstvo za miri tako se priključiti još 20 zemalja koje su već uključene u taj program.

Na dvodnevnom summitu, šefovi država i vlada danas će raspravljati o tome koliko će vrata Europske unije u budućnosti biti otvorena za nove članice.

Proširenje

Na samom vrhu dnevnog reda nalazi se Turska i pitanje koliko velika bi trebala biti u budućnosti Europska unija i koliko velika ona može zaista biti. Uoči summita predsjednik Europske komisije Barroso komentirao je odluku Vijeća ministara oko Turske: “Smatram da je odluka donosena od svih ministara vanjskih poslova zemalja članica Europske unije pratila i da se nalazi na istoj liniji kao i prijedlog Europske komisije. Odluka je vjerostojna i poštena prema Turskoj. S jedne strane odluka šalje snažan signal Turskoj da je važno ispuniti sve obaveze, a s druge strane proces je ostao otvoren i pokazuje našu spremnost da nastavimo u pregovorima sa ovako vrlo važnom zemljom. Dakle, mislim da odluka vrlo odmjerena, poštena i vjerodostojna”, rekao je predsjednik Barroso.

Međutim, Europska komisija u svojem izvještaju prošloga mjeseca dala je vrlo neodređene prijedloge da se prilikom daljnjeg proširenja Unije najprije trebaju sagledati “integracijski kapaciteti Europske unije” kao i atmosfera među građanima Unije. No što to zapravo konkretno znači, o tome sada moraju odlučiti šefovi država i vlada. Ostale teme sastankana vrhu su pravosuđe, migracijska politika te energija.

I na kraju ustav i pitanje u kojem obliku će Europski ustav preživjeti nakon što su ga odbacili birači u Francuskoj i Nizozemskoj 2005. godine. Konkretne prijedloge predstavit će nasljednica finskog premijera Mattija Vanhanena, njemačka kancelarka Angela Merkel, ali tek u prvoj polovici iduće godine kada Njemačka preuzima Predsjedništvo Europskom unijom.