Sumnje u ministre imenovane po etničkom ključu

Analitičar Centara civilnih inicijativa (CCI) Denis Telić kaže da BiH ne dobija Vijeće ministara na osnovu zajedničke ekonomsko-političke vizije, odnosno programa, već na principu raspodjele fotelja po nacionalnom ključu. Usprkos tome, Telić smatra da bi kandidat HDZ-a BiH Vjekoslav Bevanda mogao biti dobar predsjedavajući Vijeća ministara. "To je jedna odgovorna, transparentna i kvalificirana osoba i ako se odupre direktivama iz stranke (HDZ BiH) možemo se nadati da ćemo imati kvalitetnog predsjedavajućeg Vijeća ministara", kaže Telić.

Osnivač internet portala neznase.ba Emil Karamatić pak nema iluzija u pogledu budućeg rada Vjekoslava Bevande. "Iako možemo čuti da je bivši federalni ministar financija Vjekoslav Bevanda veliki stručnjak, radi se o čovjeku Dragana Čovića koji će izvršavati samo zahtjeve svog stranačkog šefa", tvrdi on. Karamatić ne očekuje puno ni od ostalih kandidata dva HDZ-a, budućeg ministra za ljudska prava (bivšeg federalnog ministra za poljoprivredu) Damira Ljubića i Bariše Čolaka koji će vjerovatno dobiti i drugi mandat ministra pravosuđa. "Za razliku od Bevande, Čolak nije ni vino ni voda", kaže Karamatić.

Kad političarima padne mrak na oči...

Ni oporba u BiH ne očekuje dobre rezultate od ljudi koji su i u prošlom sazivu Vijeća ministara sjedili u ministarskim foteljama. Predsjednik Naše Stranke Dennis Gratz kaže da oni zadovoljavaju samo etnički kriterij. "Moja očekivanja nisu velika jer je Vijeće ministara protekle četiri godine bilo nefunkcionalno i više je stvaralo probleme nego što ih je rješavalo", kaže Gratz.

Dosadašnjeg predsjedavajućeg Vijeća ministara, ekonomista Nikolu Špirića koji će u novom sazivu vjerovatno biti ministar financija Denis Telić pamti i kao "vrlo angažiranog poslanika u Parlamentu BiH koji je imao sluha za probleme građana". "Ali kada ti ljudi dođu na poziciju ministra ili predsjedavajućeg Vijeća ministara, kao da im padne mrak na oči, počnu slušati samo svoje političke lidere, gledati svoje nacionalne torove, ne radeći ništa u interesu države", kaže Telić.

Povratak otpisanih

U Vijeće ministara se, nakon Alijanse za promjene koju građani uglavnom pamte po slučaju "Alžirska grupa", vraća lider SDP-a BiH Zlatko Lagumdžija. U novom sazivu Vijeća ministara Lagumdžija će biti ministar vanjskih poslova, a njegov stranački kolega Damir Hadžić ministar prometa i komunikacija. Rezultat je to jučerašnjeg (11.1.) dogovora SDP-a BiH i SDA. Ministarstvo sigurnosti će i u idućem četverogodišnjem mandatu voditi kadar SDA Sadik Ahmetović. Ova stranka još nije odlučila koga će kandidirati za ministra obrane (prema neslužbenim informacijama, novi ministar obrane mogao bi biti Muhamed Ibrahimović).

Nakon što mu je OHR ukinuo zabranu političkog djelovanja, u institucije vlasti vraća se i nekadašnji član državnog Predsjedništva, SDS-ovac Mirko Šarović (Šarović je 1995. godine smijenjen sa stranačkih i državnih funkcija zbog podrške haškim bjeguncima i sumnjivih financijskih transakcija). On će, prema neslužbenim informacijama, biti novi ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa. Ministarstvo civilnih poslova ponovo će voditi magistar pravnih znanosti Sredoje Nović koji se u politici angažirao još sedamdesetih godina prošlog stoljeća, posebno u poslovima državne sigurnosti.

Ogromne naknade za - nerad

Za Šarovića i ostale srpske kandidate kolumnist banjalučkog internet magazina BL!N Đorđe Krajišnik kaže da "u Vijeće ministara ne ulaze kako bi služili građanima, već da bi opstrurirali funkcioniranje države ili kreirali sliku države kao privremenog i nužnog zla." "Srpski ministri u svom nepriznavanju i opstruiranju države na umu imaju samo jednu stvar, uzimanje ogromnih naknada za svoj nerad, te ispunjavanje i guranje stranačkih naredbi i poslova koje zatraži Veliki vođa", kaže Krajišnik za Deustche Welle.

On smatra da se srpski ministri ni po čemu ne razlikuju od ministara iz druga dva naroda. "Bez obzira na povremene rotacije, uvijek su po srijedi iste priče i postupci osoba koje nevladine organizacije dovode u vezu s korupcijom i neradom, tako da ne očekujuem bitnije promjene i pomake na bolje", zaključuje Krajišnik.

Autor: Samir Huseinović, Sarajevo

Odg. ur.: D. Dragojević