Sumorne prognoze za srpsku oporbu

Male su šanse da srpska oporba na predsjedničke izbore izađe s jednim kandidatom, a čak i da to uspije, on najvjerojatnije neće moći pobijediti kandidata vladajuće stranke Aleksandra Vučića. To je procjena koja nije baš utješna za oporbene pristaše, ali, kako za DW kaže Đorđe Vuković, politički direktor Centra za slobodne izbore i demokraciju (CeSID), ništa se tu bitno nije promijenilo nakon odustajanja Tomislava Nikolića. „Aleksandar Vučić ostaje favorit na tim izborima. Tu je ključno pitanje ulaska u drugi krug. Čak i ako se dogodi situacija da se uđe u drugi krug, i ukoliko bude više kandidata oporbe, u drugi krug najvjerojatnije ulazi Vojislav Šešelj. U toj situaciji, taj proeuropski dio oporbe ima problem da nitko od njihovih kandidata možda i neće ući u drugi krug", procjenjuje Vuković.

Stranke su nebitne – stranke su bitne

Prebacivanje fokusa na dogovore političkih stranaka nije baš potpuno jasno, ističe za DW sociolog Vesna Pešić. „Mi imamo sada dva kandidata, Vuka Jeremića i Sašu Jankovića. Oni nisu kandidati stranaka i ne razumijem što se sada očekuje od političkih stranaka? Tu galamu sada pravi "Dosta je bilo" (DJB). Otišla su im neka tri zastupnika, čekali su i pravili neku računicu, i sad oni pozivaju na nekakvu suradnju. A to su ljudi koji nikada ni s kim nisu htjeli surađivati. Možda bi imalo smisla praviti neke zajedničke liste da su raspisani parlamentarni izbori, ali, kako toga za sada nema, i kada trče ova dva kandidata, ne znam zašto se sada stranke moraju ujedinjavati. Ja ne mislim da su stranke vlasnici birača i da birači glasuju po naredbi stranaka", kaže Pešićeva.

Đorđe Vuković, s druge strane, napominje kako istraživanja pokazuju da vladajuća koalicija ima preko 60 posto podrške u stranačkoj opredijeljenosti. „Ako to uzmete kao neko mjerilo, stvari su prilično jasne. A činjenica da, recimo, ni Jeremić ni Janković nisu kandidati stranaka, utoliko je gora po njih", napominje Vuković. „Jer, nema te zbirne motivacije koja bi građane natjerala da iz apstinencije prijeđu u participaciju. Ta stranačka motivacija uvijek je ključna, jer su to ljudi koji su politički aktivni i koji će izaći na izbore. Mi u istraživanjima ne vidimo neku veliku zainteresiranost onih koji nisu stranački identificirani da će izaći na izbore."

Prazan DJB-paket

Dodatne komplikacije unutar oporbenih redova izazvalo je i priopćenje DJB-a u kojem se kaže da će, ukoliko Jeremić i Janković ne postignu dogovor o jednom kandidatu, DJB u tom slučaju imati svoga kandidata. Lider tog pokreta Saša Radulović smatra da je sadašnja situacija takva da Vučić pobjeđuje u prvom krugu, jer kandidati nisu uspjeli animirati biračko tijelo. DJB je ranije najavio da se zalaže za pravljenje „paketa" za predsjedničke, ali i za parlamentarne i gradske izbore.

„Problem je što tog paketa jednostavno nema", kaže Vesna Pešić. "Oni su taj paket napravili, stalno pričaju o tom paketu, a taj paket s jedne strane ne ovisi o njima, a s druge strane ga nema. Mislim da vlastima sigurno ne pada na pamet raspisivati beogradske izbore usred ove afere s gradonačelnikom Sinišom Malim. A sve više mislim da neće biti ni parlamentarnih izbora."

Oporba blokirana izvana i iznutra

Oporba je prilično raznorodna i tu bi trebalo tražiti razloge zašto oporba ne može izaći s jednim predsjedničkim kandidatom, smatra Đorđe Vuković. „Vi unutar oporbe imate stranke koje prije možete zamisliti u koaliciji s vladajućim SNS-om, nego s nekom drugom oporbenom strankom. Tu bi također trebalo računati na taštine koje postoje kod oporbenih lidera. Mislim čak da lideri oporbe nisu životno zainteresirani da se pojavi netko tko bi ih mogao zajedno predstavljati, jer bi to onda ugrozilo njihove pozicije."

Iako se sumnjalo u fingirani sukob Nikolića i Vučića povodom predsjedničke kandidature, neosporno je da je vrh Srpske napredne stranke (SNS) duboko odahnuo nakon Nikolićevog odustajanja. Zato su pojedini čelnici SNS-a jedva dočekali da ponovo proglase Vučićevu pobjedu u prvom krugu. Vesna Pešić kaže da „Vučiću, kao i Putinu, nije važno samo da pobijedi. On mora pobijediti s 80 posto podrške, i onda poručiti Hahnu, Angeli Merkel, McAllisteru i ostalima, da u Srbiji nema nikoga osim njega. Da se Nikolić kandidirao, on bi onda možda morao u drugi krug, a još bi se, kao velika kukavica, morao pojaviti osobno u nekom duelu, a to želi izbjeći po svaku cijenu."

A na pitanje je li čitavo to višednevno natezanje oko fotelja i funkcija ostavilo mučan dojam u javnosti, i može li oporba to iskoristiti, Vesna Pešić odgovara protupitanjem: „A gdje netko iz oporbe može to reći? Možete li otići na RTS i govoriti o tome? Postoje crne liste i oporba je praktično odsječena od glavnih medija. Ja sam se borila protiv Miloševića i to je bila pjesma u odnosu na ovo. Bila sam na svim televizijama, u svim duelima, sa skoro svim važnim političarima tadašnjeg SPS-a i JUL-a."

Diktatura?

Postoji još jedna važna dimenzija u ovakvom stanju stvari uoči izbora u Srbiji, i zašto čelnici SNS-a navode da oporba nema šanse, napominje Đorđe Vuković. „Naša demokracija nije savršena, ali Vučić ne vuče poteze koji našu demokraciju prevode u diktaturu. Mi možemo govoriti o setu njegovih poteza koji nisu demokratski, ali su daleko od toga da možemo reći da su diktatorski. Dakle, on nema takve stavove da bi mogao ujediniti cijelu oporbu i motivirati ljude da ga izuzetno mrze, što je recimo bila situacija s Miloševićem 2000. godine. A postoji i taj financijski moment, jer oporba nema novca, niti sada postoji neko raspoloženje međunarodne zajednice da se financira oporbu, kao što je to bilo spomenute 2000. godine. Sve to zajedno utječe na neki krajnji ishod", zaključuje Vuković.