Sve više mrtvih zbog ekstremnih vrućina
16. srpnja 2015
Prije desetak dana u bavarskom je Kitzingenu izmjerena rekordna temperatura od 40,3 Celzijeva stupnja – više nego ikada u povijesti. Čak se i u alpskim predjelima na visinama višim od 1.000 metara živa u termometru popela preko 30 stupnjeva. A za nadolazeći vikend meteorolozi Njemačke meteorološke službe (Deutscher Wetterdienst) ponovo predviđaju temperature do 38 stupnjeva.
Visoke temperature poput ovih, toplinski valovi i ekstremne temperaturne razlike u kratkome vremenu i Njemačkoj su sve opasnije po zdravlje. Rezultat je to istraživanja koje je za Savezni ured za zaštitu okoliša (UBA) provela Njemačka meteorološka služba (DWD). Posljedice ovogodišnjeg vrućeg ljeta nisu uzete u obzir.
Tako je u razdoblju od 2000. do 2010. stopa smrtnosti kod koronarnih srčanih bolesti porasla za deset do petnaest posto. „Uslijed klimatskih promjena u Njemačkoj ubuduće možemo očekivati još veći broj dužih i intenzivnijih toplinskih valova“, kaže Paul Becker, potpredsjednik Njemačke meteorološke službe. Ne uspijemo li se prilagoditi, stopa smrtnosti kod koronarnih srčanih bolesti do kraja stoljeća će se uvećati za tri do pet puta.
Starijim osobama i kroničnim bolesnicima je najteže
Duža i intenzivnija vruća razdoblja veliko su opterećenje za srce i krvožilni sustav. Toplinski valovi duži i snažniji od prosjeka bili su prema rezultatima studije povezani s većim brojem smrtnih slučajeva.
UBA i DWD predviđaju kako će zdravstveni rizici vjerojatno najviše porasti u ionako već vrlo toplim predjelima na jugu i zapadu Njemačke.
Trenutno postoje različiti načini za bolju pripremu na toplinske valove: putem DWD-ovog sustava za upozoravanje na toplinske valove stanovnici Njemačke se preko Interneta i pametnih telefona mogu informirati te pripremiti na duža razdoblja velikih vrućina. Važno je ne samo prilagoditi se ekstremno vrućim danima nego i rastućoj varijabilnosti vremenskih prilika, ističu DWD i UBA.
Strategije prilagodbe na klimatske promjene
U svrhu prevencije štetnih učinaka klimatskih promjena na zdravlje, nadležne institucije preporučuju zdravu i uravnoteženu prehranu te mnogo fizičke aktivnosti – iako ne tijekom iznimno vrućih razdoblja. Ograničenje unosa alkohola i uzdržavanje od pušenja također pomaže u smanjenju zdravstvenog rizika i omogućuje nam da lakše podnesemo sve nepovoljnije promjene vremena.
Uz to smisla imaju i preventivne mjere poput smanjenja takozvanih toplinskih otoka u gradovima ili bolja priprema zdravstvenog sustava.
Provedena studija dio je opsežne analize o posljedicama klimatskih promjena za ljude, okoliš i druga područja djelatnosti. Naručila ju je njemačka vlada koja je u okviru nacionalne strategije za prilagodbu na učinke klimatskih promjena (DAS) namjerava iskoristiti za izradu akcijskog plana za slučaj nužde.
Nekoliko studija, istraživanja i ispitivanja javnog mnijenja dosad je pokazalo da se određene vremenske prilike koreliraju s porastom zdravstvenih tegoba ili čak smrtnih slučajeva – a dobar dio tih vremenskih prilika u budućnosti će, čini se, biti mnogo češća pojava.