Gospodarstvo

Svijet se seli u megapolise

Prvi ponedjeljak u listopadu je UN proglasio Svjetskim danom stanovanja (World Habitat Day). Najveći problem je neprestan rast golemih gradova: već sad polovica stanovništva živi u urbanim područjima.

Ägypten Slum von Ramlet Bulaq in Kairo (Picture alliance/dpa/EPA/K. Elfiqi)

Ako je prije nekoliko desetljeća barem u razvijenim zemljama građanima još bio san kućica u prirodi izvan grada, danas i u razvijenijim i u nerazvijenijim zemljama svi hrle u gradove. Jednima je ipak postao problem transport ili škola za njihovu djecu, ali kod nerazvijenih je motiv još izraženiji: u gradu ipak ima posla i načina da se prehrani sebe i obitelj.

Sredinom XX. stoljeća je samo tridesetak posto stanovništva živjelo u metropolama, danas ih je već preko 50%. A gradovi i dalje rastu, čak i bez dolaska ljudi iz provincije. Jer nigdje se ne rađa toliko djece kao u gradovima svijeta. Svjetska organizacija zato procjenjuje kako će do 2050. već 80% ljudske populacije živjeti u gradovima.

Najveći megapolisi svijeta

Najveći megapolisi svijeta

Najviše beba dolazi na svijet u gradovima Azije, Latinske Amerike i Afrike. Velegradovi industrijskih nacija rastu sporije, a ima ih čak kojima se broj stanovnika smanjuje. Ali još od šezdesetih godina prošlog stoljeća prvo mjesto pripada regiji Tokija u Japanu.

Struja, voda, kanalizacija: nedostižni luksuz

Već 2020. bi trebalo biti 27 megapolisa s preko deset milijuna stanovnika, a novopridošlice u taj klub se gotovo sve nalaze u zemljama u razvoju. Oni nastaju i tako da se pojedini gradovi spajaju u jedinstvenu metropolu, jer se gradovi šire po svojoj okolini, često isprva tek „divljim" naseljima. Ali nema uvijek dovoljno prostora za geografsko širenje, tako da ljudi u gradovima žive na sve manjem prostoru.

Infografik Großstädten - in der Zukunft am schnellsten wachsende Städte DEU

Gradovi koji najbrže rastu: projekcija porasta do godine 2025.

Ako pak želite veliku kuću i golemo zemljište, najbolje da potražite dom u Sjedinjenim Državama: gotovo svi gradovi sa dna ljestvice gustoće stanovništva leže u SAD-u, a u Knoxville, saveznoj državi Tennesseeju ne živi niti 1.000 stanovnika na četvornom kilometru.

Ali to je iznimka: u gusto naseljenim gradovima, osobito u siromašnim zemljama ne samo da se i čitave obitelji guraju u sićušnim barakama, nego su i čista voda i kanalizacija pravi luksuz. Tek svaki treći stanovnik tih metropola živi u nečemu što bismo i mi mogli nazvati stambenim prostorom.

Najgušće naseljeni gradovi svijeta

Najgušće naseljeni gradovi svijeta

U slumovima, favelama ili kako ih već zvali u raznim krajevima svijeta, živi oko 900.000.000 ljudi. Mnoga takva divlja predgrađa su nastala oko gradova u Africi, južno od Sahare jer upravo u takvim naseljima živi i većina od onih koji su pobjegli iz svoje domovine. Nerijetko su ta naselja nastala na posve neprikladnim područjima i uvijek iznova ima žrtava jer ih je pogodila poplava ili je došlo do odrona zemlje.

Tko to još može platiti?

No dok jedni kreću u grad jer nemaju ništa, sve više je i gradova u kojima se mora biti bogataš da bi se u njima živjelo. U New Yorku je već preko 60 tisuća beskućnika koji si ne mogu priuštiti vlastiti životni prostor. A ako usporedite prosječne prihode građana s prosječnom cijenom stana, očito je da za one koji skromno zarađuju više nema mjesta u takvim metropolama.

Najveća siromašna predgrađa na svijetu

Najveća siromašna predgrađa na svijetu

Problem je i urbanizam i gradsko planiranje: gotovo svugdje su gradovi rasli mnogo brže nego što je itko mislio i što su planovi dozvoljavali, tako da je često došlo do potpunog urbanističkoga kolapsa. Ali i političarima i gradskim očevima treba biti jasno: gradovi će i dalje rasti i treba se prihvatiti posla. Treba vratiti parkove u gradove, treba se pobrinuti za javni promet i usprkos tome ponuditi dovoljno stambenog prostora – i sigurnosti za tamošnje stanovnike.

Jer nije sve loše u tome što gradovi rastu: upravo su metropole motor razvoja. U njima su škole i sveučilišta, kulturne institucije i sve što potiče kreativnost građana. Gradovi ne služe samo za bolju razmjenu robe i usluga, nego i za razmjenu ideja i mišljenja. Osobito u megapolisima afričkog kontinenta bi to moglo biti od presudnog značenja: jer baš tamo će gradovi najbrže rasti.

Ljestvica odnosa primanja građana i cijene stambenog prostora

Ljestvica odnosa primanja građana i cijene stambenog prostora

 

Preporuka uredništva

Albanian Shqip

Amharic አማርኛ

Arabic العربية

Bengali বাংলা

Bosnian B/H/S

Bulgarian Български

Chinese (Simplified) 简

Chinese (Traditional) 繁

Croatian Hrvatski

Dari دری

English English

French Français

German Deutsch

Greek Ελληνικά

Hausa Hausa

Hindi हिन्दी

Indonesian Bahasa Indonesia

Kiswahili Kiswahili

Macedonian Македонски

Pashto پښتو

Persian فارسی

Polish Polski

Portuguese Português para África

Portuguese Português do Brasil

Romanian Română

Russian Русский

Serbian Српски/Srpski

Spanish Español

Turkish Türkçe

Ukrainian Українська

Urdu اردو