1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

"Svjedočit ću o silovanju ... da se više nikada i nikome ne dogodi"

1. svibnja 2010

Zbog boli, stida i straha većina žrtava silovanja izvršenih tijekom ratova širom svijeta ne želi javno svjedočiti. Tu su šutnju razbile žene - žrtve iz BiH, koje su 90-tih godina javno progovorile pred Haškim sudom.

https://p.dw.com/p/NC0l
Žena se brani od napadača
Žrtve često ne žele svjedočiti o proživljenome
Monika Hauser
Monika Hauser osnovala je organizaciju za pomoć žrtvama silovanja

"Nisam se plašila da će me ubiti, već sam se plašila da će me silovati", riječi su mlade djevojke iz Istočne Bosne koja je tijekom rata bila prepuštena na milost i nemilost pripadnika paravojnih postrojbi. Jedna je od brojnih žrtava, silovanih žena, koje su javno progovorile i opovrgnule svaki kliše "o potpuno razorenoj, stidljivoj ženi iz patrijarhalnog muslimanskog društva". Žene-žrtve koje su svjedočile u Den Haagu dobivale su psihološku pomoć od suradnica organizacije Medica Zenica, koju je prije 17 godina osnovala švicarska liječnica i dobitnica alternativne Nobelove nagrade Monika Hauser. Ova velika pobornica ljudskih prava komentira: “Zahvaljujući ženama iz Bosne i Hercegovine, koje su imale hrabrosti cijelom svijetu ispričati šta im se tijekom rata dogodilo, Međunarodni sud za ratne zločine počeo se uopće baviti ovom temom i kažnjavati ratna silovanja. Tragično je, međutim, da su mediji i politika negativno iskoristili hrabrost ovih žena, tako da su mnoge od njih ponovo i zauvijek zašutjele.”

Haški svjedoci - najsiromašnija populacija
Haški sud
Mnoge žene iz BiH pristale su svjedočiti pred Haškim sudomFoto: ICTY

Još je tragičnija činjenica da veliki broj žrtava i danas u BiH živi na pragu siromaštva. Mnoge žene koje su svjedočile u Den Haagu žive u izbjegličkim centrima, mjesečno plaćaju više stotina maraka za lijekove, a od invalidske mirovine često hrane članove uže i šire obitelji, kaže Gabriele Mischkowski koja je godinama pratila i izvještavala o suđenjima pred Haškim sudom. Tragično je i to što su za silovanje i seksualno zlostavljanje tijekom posljednjih 17 godina osuđene samo četiri osobe, komentira Gabriele Mischkowski. Ona kaže: "Nedostajala je detaljna istraga. Slučajevi seksulanog zlostavljanja tijekom rata trebali su biti istraženi u svim njihovim oblicima, uzorcima i strukturama, jer pojedina pitanja uopće nisu rasvjetljena, a nisu ni uzimana u obzir. Primjer su ubojstva koja su uslijedila nakon silovanja ili seksualna robstva, kojih je bilo na pretek.”

"Dok se zločinci smiju, žrtve doživotno pate"

Bivši sudac Haškog suda Wolfgang Schomburg
Bivši sudac Haškog suda Wolfgang SchomburgFoto: DPA

Velik problem tijekom sudskih postupaka predstavljali su američki odvjetnici optuženih, koji su napadali svjedoke kod unakrsnog ispitivanja, tvrdi sudac Wolfgang Schomburg koji je sedam godina radio u Haškom sudu. Neumjesno i agresivno su se ponašali prema svjedocima, a prethodno se nisu ni informirali o kulturnoj pozadini stanovnika bivše Jugoslavije, tvrdi sudac Schomburg. Mnoge priče svjedoka, kaže, ostale su mu u sjećanju i danas ga često proganjaju i u snu: “Svaka priča je drugačija i tijekom suđenja sam čuo strašne stvari i zlodjela na koje je čovjek spreman, bez obzira kojoj etničkoj skupini pripada. Cinizam u cijeloj priči je to što oni, koji su izazvali krvoproliće u bivšoj Jugoslaviji, sada u zatvoru zajedno sjede, druže, se, slave i smiju. A žrtve, što je sa žrtvama? Tko se danas još brine o budućnosti Bosne i Hercegovine?”

Autorica: Selma Filipović

Odg. ured: Andrea Jung-Grimm