Svjedodzba s losim ocjenama za njemacko skolstvo

Izvjestaj koji je izradila Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj, OECD obuhvaca punih 500 stranica i odnosi se na razdoblje izmedju 1995. i 2001. godine. "Prosvjeta u cijelosti" - sam naziv elaboraa upucuje na ambizioznu namjeru autora koji usporeduju obrazovne i prosvjetne sustave 26 zemalja. U ukupnom vrednovanju Njemcka je s 14. pala na 20. mjesto. I to unatoc povecanim investicijama u skolsko i sveucilisno obrazovanje - u tom je razdoblju ulozeno 6 odnosno 7 posto vise. Investicije ostalih 25 zemalja prosjecno su porasle za cak 21 posto u skolsko, odnosno 30 posto u sveucilisno obrazovanje.

Andreas Schleicher, strucnjak za prosvjetu i njemacki koautor OECD-ove studije istice kako je Savezna Republika u spomenutom razdoblju poduzela ogromne napore za poboljsanje cjelodnevnih skola, sto je pokazalo i prve pozitivne ucinke. Ali, za osnovne skole i djecje vrtice u usporedbi s ostalih 25 zemalja Njemacka i dalje nazaduje. "Nas cilj glasi danas - zelimo investirati u ljudski kapital. U mladi narastaj koji ce kasnije promijeniti nase drustvo. Svoje aktivnosti ne usmjeravamo na postojece trziste rada nego na investicije u buducnost."

Schleicher hvali rezultate koji su ostvareni na podrucju sveucilisnog obrazovanja - broj studenata pocetnika u posljednjih je pet godina u prosjeku porastao s 28 na 35 posto u svakom semestru.

Njemacka ministrica za prosvjetu Edelgard Bulmahn relativno je zadovoljna rezultatima OECD-ove studije. Ona ukazuje prije svega na aspket koji je jako vazan za njemacko gospodarstvo, sektor koji dobrano ovisi o izvozu:

"Trecina sveucilisnih apsolvenata zavrsili su studij inzenjerskog i prirodoslovnog smjera. U tim prosperitetnim strukama Njemacka u medjuvremenu zauzima drugo mjesto. Narocito nas je obradovala cinjenica da je broj studenata pocetnika u prirodoslovnom smjeru od 1998. godine porastao za 72 posto, u inzenjerskim znanostima za 35 posto."

Unatoc ohrabrujucim rezultatima studije nadlezni politicari u Njemackoj uglavnom odvracaju od prevelikih ocekivanja sto se tice brzih rezultata reformi njemackog obrazovnog sustava, jer kako kazu, zemljama kao sto su Svedska ili Finska trebalo je punih 15 godina da prodru na sami vrh.