Tajne družbe i njihovi simboli

Zid dvorane je skoro potpuno prekriven popisima na kojima se nalaze imena 959 članova nekadašnje tajne lože talijanskih slobodnih zidara "Propaganda Due" ("P2"). Protiv nje je tijekom 70-ih godina prošlog stoljeća vođena istraga zbog sumnje da je planirala puč. Na popisu se pod rednim brojem 625 nalazi današnji talijanski predsjednik Silvio Berlusconi. Ova dokumentacija umjetnika Luce Vitonea izložena je pod imenom "Souvenir d'Italie".

U poznatoj frankfurtskoj galeriji Schirn može se pogledati 150 slika, fotografija, skulptura, filmova i instalacija 52 svjetska umjetnika. U postavu su uključene i slike koje su pronađene u skrovištu bivšeg iračkog diktatora Sadama Huseina, popis članova tajnih družbi i tajni zapisnici. Mnogi radovi sadrže političku poruku: bivšeg američkog ministra vanjskih poslova Henryja Kissingera umjetnik je "izveo" pred sud. Kissinger je 1973. godine dobio Nobelovu nagradu za mir, a u istom je razdoblju iz pozadine vukao konce u puču protiv čileanskog predsjednika Salvadorea Allendea.

Paralela između tajnih družbi i umjetnosti

O umjetničkoj vrijednosti pojedinih izloženih djela postoje različita mišljenja. Recimo, o pokrivaču sastavljenom od "sedam puta sedam" komada trapera. Voditelj projekta Matthias Ulrich objašnjava kako je riječ o "igri idejom inkluzije i ekskluzije". On precizira da je kod svih tajnih družbi, bilo da se radi o mafiji, slobodnim zidarima ili studentskim udrugama, uvijek riječ o primanju u članstvo ili o isključenju. Ista je situacija i u umjetničkom svijetu, smatra Matthias Ulrich: "Stojim li na pozornici ili se nalazim u publici?" On objašnjava da se zato pokrivač nalazi na nekoj vrsti pozornice.

Lakše razumljiva su djela poput tajnih dokumenata čije je dijelove umjetnica Jenny Holzer učinila nečitljivima. Radi se o, većim dijelom cenzuriranim, zapisnicima razgovora jedne američke umjetnice i nizozemskih tajnih agenata.

Što je danas uopće još tajno?

Organizatori izložbe objašnjavaju da tajne družbe i organizacije mogu biti različitog karaktera: od bezazlenih grupacija među mladima preko povijesnih udruga poput Slobodnih zidara pa sve do moćnih gospodarskih organizacija i terorističkih mreža poput Al Kaide. U načelu se traži i odgovor na pitanje što je u doba Wikileaksa još uopće tajno, kaže kurator Alexis Vaillant. A direktor galerije Schirn Max Hollein ističe kako postoje pitanja na koja vjerojatno uopće niti nema odgovora i kaže: "Na kraju krajeva, tema "Tajna" nije samo sadržaj nego i koncept izložbe."

Izložba u galeriji Schirn u Frankfurtu otvorena je do 25. rujna ove godine.

Autorica: Andrea Jung-Grimm (epd/dpa)

Odg. ur.: Snježana Kobešćak