Tajni zatvori i letovi – što CIA radi po Europi?

Zbog tajnih letova aviona između nekoliko europskih gradova, slijetanja i polijetanja između ostaloga u Španjolskoj i Njemačkoj te misterioznih putnika i mogućih tajnih zatvora na europskome tlu Vijeće Europe je pokrenulo istragu aktivnosti američke tajne službe. O mogućim posljedicama ovog slučaja, ukoliko se potvrde dosadašnje sumnje, europski diplomati uglavnom dvoznačno šute. Španjolski ministar unutarnjih poslova Jose Antonio Alonso je rekao kako se radi o «vrlo ozbiljnim» postupcima.

«Vrlo ozbiljni» postupci

Jedno misteriozno putovanje koje trenutno istražuju španjolske vlasti dogodilo se početkom prošle godine: 22. siječnja 2004. u glavnom gradu Alžira je poletio jedan zrakoplov. Cilj mu je bila makedonska prijestolnica Skoplje. Nakon dolaska u Makedoniju agenti CIA-e su u zrakoplov uveli njemačkog državljanina Khaleda al Masrija. Avion je onda nastavio let prema Afganistanu, gdje je američka tajna služba al Masrija ispitala o njegovim kontaktima s Al Qaidom. Putovanje je nazvano misterioznim, jer je zrakoplov, kako pišu španjolske novine, na putu iz Alžira prema Skoplju očito «svratio» u Palma de Mallorcu. Ministar Alonso je reagirao zabrinito: «Ukoliko se to pokaže istinitim, onda se suočavamo s teškim propustima kojima su povrijeđena ustaljena pravila o tretmanu ljudi.»

«Privatni» letovi?

Ukoliko su španjolski aerodromi korišteni za transport zatočenika, onda je to kršenje međunarodnih normi, smatra Alonso. Novine tvrde da to nije bio jedini slučaj i spominju brojku od desetak sličnih letova iz Mallorce ili Libije prema američkom zatvoru Guantanamu na Kubi. CIA za sada tvrdi da se radilo o «privatnim» letovima i da su putnici uživali «diplomatski imunitet». To je naravno najjednostavniji izgovor, ukoliko se ne želi da vlasti jedne zemlje postavljaju neugodna pitanja.

31 sumnjivi let pod istragom

Španjolska nije jedina «pogođena» zemlja. Vijeće Europe je istražilo ukupno 31 sumnjivi let u zadnjih nekoliko godina. Istražitelji su pokušali doznati i održava li CIA tajne zatvore na istoku «starog kontinenta». Osim toga, glavni istražitelj, švicarski zastupnik Dick Marty pokušava doći i do satelitskih snimaka dvaju aerodroma u Rumunjskoj i Poljskoj. U televizijskom intervjuu rumunjski predsjednik Traian Basescu poriče postojanje bilo kakvih zatvora u njegovoj zemlji: «Nemamo takvih ustanova CIA-e u Rumunjskoj. Bilo je nekih sumnji vezanih uz vojne baze, ali smo te vojne baze odmah otvorili za novinare i sumnje su nestale. Svaka komisija koja želi posjetiti Rumunjsku kako bi se informirala i provjerila postoje li zatvori može slobodno doći.»

Blamaža za Europsku uniju?

U jučer predstavljenom prvom izvještaju o tijeku istrage Marty je napomenuo da Vijeće Europe za sada nema dokaze o postojanju zatvora, ali da postoje «indicije» o povredi ljudskih prava u borbi protv terorizma. Švicarac je popis sumnjivih letova poslao i organizaciji za zaštitu ljudskih prava Human Rights Watch u New York, a američku vladu zamolio za objašnjenje o kakvim se letovima radilo. Objašnjenja zahtijeva, kako je potvrdio danski ministar vanjskih poslova Per Stig Møller, i Europska unija. «Ova stvar se mora razjasniti», rekao je on. Za EU bi postojanje tajnih zatvora bila ogromna blamaža. Unija, naime, svojim zemljama članicama zabranjuje održavanje tajnih zatvorskih ustanova i zahtijeva poštivanje ljudskih prava.

«Black sites» u 20 zemalja?

O postojanju osam tajnih zatvora CIA-e prvi je izvještavao «Washington Post» početkom studenog. Uz Tajland i Afganistan taj list je naveo nove baze u «više demokracija u istočnoj Europi». «Washington Post» tvrdi da je CIA u više od 20 zemalja podigla tajne protuterorističke centre. U tim «black sites», kako se konspirativno nazivaju zatvori, nalazi se oko 30 visokorangiranih članova Al Qaidine mreže. Uz sporni rumunjski aerodrom Kogalniceanu Human Rights Watch spominje da su u ovoj aferi sudjelovale i zračne luke na Mallorci, u Poljskoj, na Cipru, u Irskoj pa čak i u Njemačkoj.

CIA bez komentara

CIA odbija svaki komentar izvještaja o mogućim transportima zatočenika i postojanju tajnih zatvora u Europi. Šef te tajne službe Porter Gross izjavio je samo da CIA ne koristi mučenje u saslušavanju svjedoka i da je međunarodna suradnja jako važna za njegovu organizaciju. «Ukoliko želimo uhvatiti teroriste, onda nam je na licu mjesta potrebna neka institucija koja će nam u tome pomoći», kazao je Gross. Uloga CIA-e u dosadašnjoj borbi protiv terorizma je prilično nepoznata javnosti. Jedan novi zakon što ga je upravo podržao američki Senat to bi mogao promijeniti. Zakonom koji je u parlamentarnu proceduru stigao na prijedlog predsjedničkog kandidata Demokratske stranke Johna Kerryja američka vlada se obvezuje da u roku od 60 dana mora podnijeti izvještaj o «black sites», tajnim zatvorima. «Zlo ne smijemo osvećivati zlom», izjavio je nakon usvajanja zakona republikanski senator John McCain, jedan od favorita za predsjedničke izbore 2008. i stranački kolega trenutnog predsjednika Georgea Busha.