1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

I štakore ubijaju, zar ne?

4. veljače 2012

U svom najnovijem romanu "Nakon bitke", T.C.Boyle se bavi temom zaštite prirode. Uobičajenom ironijom i gorčinom, on prikazuje sukobe unutar krugova zaštitara prirode i životinja.

https://p.dw.com/p/13x1G
Štakori
Štakori najčešće dolaze s čovjekomFoto: Fotolia/Michael Eaton

Na otočju Svete Barbare ispred obale južne Kalifornije žive životinje svih mogućih vrsta; neke od njih, kao primjerice siva lisica se mogu naći samo ovdje i nigdje više. Ovi su otoci jedan od dragulja naše planete i kao takvi  pripadaju redu posebno zaštićenih parkova prirode. I upravo se ovdje, u ovoj idili, miru i relativnoj tišini, događa radnja novog romana američkog autora T.C. Boylea. „When the battle ist over“ („Nakon bitke“).

Kako bi zaštitili jedne, ubijaju druge...

Da autor i ovoga puta barem djelomično kao predložak uzima jedan stvarni događaj niti najmanje ne čudi - tako je bilo i u njegovih 16 prijašnjih romana i više od 60 kratkih priča. U svom romanu „Dr.Sex“, T.C.Boyle je primjerice obradio život poznatog stručnjaka za seks, Kinseya.

Ptice
Kasnije doseljene životinje često ugrožavaju urođeničke vrsteFoto: picture-alliance/ dpa

U ovom najnovijem romanu doduše nije riječ o stvarnim osobama već ovoga puta o stvarnom području zaštićene prirode. Otoci Svete Barbare naime imaju „burnu“ povijest. Kada su proglašeni nacionalnim parkom, izvršena su masovna uništenja i ubijanja životinja koje su ljudi ovdje tijekom vremena donijeli, iako one ovdje zapravo nikada prije nisu živjele. U definiciji nacionalnih parkova naime stoji da na ovim mjestima smiju živjeti samo one biljke i životinje koje ovdje doista pripadaju te da se mora raditi na njihovoj zaštiti. To je u slučaju ovih otoka značilo i slijedeće: kako bi zaštili pojedine endemske, znači domaće vrste, zaštitari su ubijali one druge, od kojih je prijetila stvarna ili tek moguća opasnost da one unište one „prave“, odnosno, druge životinje.

Crvena nit - brodolomi

U romanu ovaj sukob T.C.Boyle iznosi preko glavnih protagonista. Jedna je od njih je Alma Boyd Takesue, mlada zaštitarka prirode koja je između ostalog uvjerena kako štakori na ovom otočju nemaju što tražiti. Prema njezinom mišljenju oni predstavljaju opasnost za endemske vrste ptica i kao takvi moraju biti iskorijenjeni. Da su štakori na otoke došli brodovima, tj. da su ih ovdje doveli ljudi, za Almu nije nikakav argument. Dave La Joy, također aktivist na području zaštite prirode, na ovaj problem naravno gleda sasvim drugačije. Ovaj fanatični idealist pokušava na sve moguće načine zaustaviti i izvršiti sabotažu Alminog „programa za uništenje štakora“. Prema njegovom mišljenju, sve životinje na ovom svijetu imaju pravo na život a njegov je zadatak da im u tome pomogne.

T.C. Boyle, jedan od najomiljeniji pisaca u Njemačkoj ali i u Hrvatskoj
T.C. Boyle, jedan od najomiljeniji pisaca u Njemačkoj ali i u HrvatskojFoto: AP

Nemogući ideali

Sukob između njih dvoje  čini samo osnovu romana, „kostur“ oko kojeg T.C. Boyle i ovoga puta vrlo inteligentno i majstorski plete svoju priču. Osim Alme i Davea i ovoga puta se pojavljuje još čitav niz drugih likova i priča koje ovaj roman čine zanimljivim i ispunjenim.

Plaža, more
Zaštićena priroda bez prisutnosti čovjeka gotovo da je nemogućaFoto: picture-alliance/DUMONT Bildarchiv

Crvenu nit romana čini trenutno vrlo aktualna tema – brodoloma. Nesrećom na vodi ne dolaze naime samo štakori na otoke, već scenom potopa jednog broda započinje ali i završava njegov roman. Ova metafora  „božje kazne“ koja se morala dogoditi, simbolizira ujedno i glavnu poruku romana koju na jednom mjestu izgovara Alma Boyd:  „Bilo bi najbolje da nikada nitko ovdje nije ni došao, tada su otoci mogli ostati onakvi kakvi su i bili i kakvi su zapravo trebali biti. No, to ionako nije moguće. Ovakve ideje su apsurdne i zapravo predstavljaju teorije i učenje koje nije moguće provesti u djelo“.

Autor: Željka Telišman (dpa)

Odg.ured: Nenad Kreizer