Pogledajte video 01:13
Now live
01:13 min
Politika | 25.09.2017

Nakon objave rezultata izbora: jedni u šoku, drugi u ekstazi

Pogledajte video 01:28
Now live
01:28 min
Politika | 19.03.2017

Tri pitanja kancelarskom kandidatu SPD-a Martinu Schulzu

Deutschland | Wahl des Bundespräsidenten | Plenarsaal (Getty Images/ AFP/A. Schmidt)

U Njemačkoj se 24. rujna održavaju izbori za novi saziv Bundestaga. To je prilika za Angelu Merkel da osvoji još jedan mandat. Na ovoj stranici možete pronaći mnoge informacije vezane uz predstojeće ali i protekle izbore kao i informacije o najvažnijim njemačkim političkim strankama te o njemačkom političkom sustavu. 

Konrad Adenauer (CDU), 1949 - 1963.

Konrad Adenauer je bio prvi njemački kancelar. Tijekom njegove vlade je još mlada Savezna Republika postala suverena država. U vanjskoj politici jasno se orijentirao u pravcu Zapada. Njegov stil vladavine je bio autoritaran. Adenauer je bio Rajnlender (čovjek iz područja Rajne), otuda se i zalagao da Bon postane prijestolnica. Ipak, nije puno mario za tamošnju, tako omiljenu tradiciju karnevala.

Ludwig Erhard (CDU), 1963. - 1966.

1963. CDU je insistirao da se s položaja kancelara povuče u međuvremenu 87-godišnji Adenauer. Proglasila je Ludwiga Erharda njegovim nasljednikom. Erhard je stekao popularnost kao ministar gospodarstva, promovirao je socijalnu tržišno gospodarastvo, poznat je kao "otac" zapadnonjemačkog "gospodarskog čuda". Navodno je dnevno pušio po 15 cigara. Podnio je ostavku 1966.

Kurt Georg Kiesinger (CDU), 1966. - 1969.

Kurt Georg Kiesinger je formirao prvu veliku koaliciju Njemačke od CDU-a i SPD-a. Njoj je pošlo za rukom ponovno pokrenuti uspavano gospodarstvo. Nakon usvajanja zakona o izvanrednima situacijama, čime su državi dodijeljena posebna prava, mladi su izašli na ulice. Time je bio rođen studentski pokret. Kiesinger je bio sporan političar zbog svoje prošlosti iz doba nacionalsocijalizma.

Villy Brandt (SPD), 1969. - 1974.

Društvene promjene su donijele političku promjenu: Villyi Brandt je postao prvi socijaldemokratski njemački kancelar. Čuven je njegov poklon na koljenima pred Spomenikom junacima Varšavskog geta kad je zatražio oprost za zločine iz nacističkog doba. Uspio je i popraviti odnose s državama Istočnog bloka. Godine 1971. dobio je za te zasluge Nobelovu nagradu za mir.

Helmut Schmidt (SPD), 1974. - 1982.

Helmut Schmidt je postao kancelar poslije ostavke svog stranačkog prijatelja Villyja Brandta. Gospodaraska recesija u svijetu bila je glavna briga njegove vlade. Schmidt je vladao učinkovito. Pokazao je čvrstu ruku u borbi protiv terora ljevičarsko-ekstremističke Frakcije Crvene armije (RAF) i nije popuštao zahtjevima terorista. Nakon izglasavanja nepoverenja njegovoj vladi, dao je ostavku.

Helmut Kohl (CDU), 1982. - 1998.

Bio je kancelar 16 godina, to je rekord. Helmut Kohl je smatran ustrajnim političarom, nepokolebljivim, ali i bez nekog posebnog poriva za reformama. Njemu se pripisuje velika povijesna zasluga: ujedinjenje dvijue Njemački i obnova bivše Istočne Njemačke. Ali on nije samo kancelar ujedinjenja Njemačke. Kohl se zalagao i za zajednički rast Europe.

Gerhard Schröder (SPD), 1998. - 2005.

Posle četiri kancelarska mandata Helmuta Kohla, na čelo vlade je došao Gerhard Schröder. On je postao kancelar prve crveno-zelene vlade. Tijekom njegova mandata Bundeswehr je prvi put sudjelovao u NATO-vim međunarodnim intervencijama. Njegova Agenda 2010 bila je veliki ispit za njegovu stranku. Mnogi ljudi su prosvjedovali na ulicama zbog "rezanja" socijalnih davanja.

Angela Merkel (CDU), od 2005.

Godine 2005. Angela Merkel je postala prva žena na čelu njemačke vlade. Jedan od njezinih najvećih izazova je aktualna financijska i gospodarska kriza. Njezin stil vlade je pragmatičan. Posle havarije reaktora u Japanu zauzela se za promjenu energetske politike, iako je prije bila zagovornica atomske tehnologije. Merkel je unela boje na političku scenu: nosi sakoe u svim nijansama.

Burna povijest

Povijest njemačkih Socijaldemokrata prilično je burna – od osnivanja stranke SPD 23. svibnja 1863. godine pa sve do izbora Willyja Brandta za prvoga kancelara iz redova ove stranke, stotinu godina kasnije. Od tada SPD je u još dva navrata iznjedrio predsjednike njemačke vlade.

Od ilegale do radničkog pokreta

Prvi sastanci socijaldemokrata organizirani su u tajnosti. Tadašnji čelnici pokreta August Bebel i Wilhelm Liebknecht željeli su po svaku cijenu da se čuje glas radnika. Ferdinand Lassalle je zajedno sa svojim istomišljenicima 1863. osnovao Opće njemačko radničko društvo (ADAV). Za manje od godinu dana imali su preko 4.600 pristaša i taj broj je stalno rastao.

Uspjeh usprkos zabranama

Industrijalizacija je osigurala nova radna mjesta i hranu, ali je rad u industriji bio težak i opasan po zdravlje radnika. Radnički pokreti imali su sve veću ulogu, usprkos anti-socijalističkim zakonima koji su zabranjivali njihovo djelovanje. I pored toga, SPD je uspio opstati i prerasti u masovni pokret do 1890. godine.

Stranačka škola

Godine 1906. čuveni socijaldemokrati kao što su Rosa Luxemburg i August Bebel pohađaju socijaldemokratsku stranačku školu u Berlinu, koju je Bebel osnovao. Na tu ideju došao je zahvaljujući svom ocu Wilhelmu koji je često govorio „Znanje je moć – moć je znanje“. Godine 1912. SPD postaje stranka s najvećim brojem članova i birača.

Burno vajmarsko razdoblje

Socijaldemokrat Philipp Scheidemann na jednom od balkona Reichstaga - 9. studenoga 1918. godine on proglašava republiku. Godinu dana kasnije predsjednik stranke Friedrich Ebert postaje kancelar "Njemačkog carstva". Žene dobivaju pravo glasa, pravo za koje se SPD zalagao još od 1891. godine. Socijaldemokrati ostaju najjača politička stranka do 1932.

Protivnici nacističkog režima

23. ožujka 1933. socijaldemokrat Otto Wels pruža otpor Hitleru izjavivši u parlamentu: „Možete nam oduzeti slobodu i živote, ali naš integritet nikada.“ SPD se svim snagama protivio nacističkoj stranci NSDAP. Ali nekoliko mjeseci kasnije, sindikati se raspadaju, a Socijaldemokratska stranka biva zabranjena.

Progon i izbjeglištvo

Političari SPD-a bili su prisiljeni ukloniti političke grafite. Pri tom su ih nadgledale naoružane Hitlerove jedinice. Neki od njih završili su u zatvoru, neki su bili mučeni, a neki i ubijeni. Godine 1933. Wels osniva SPD u egzilu. U Pragu nastaje „Sopade“. Kasnije je djelovao iz Pariza, a od 1940. do 1945. iz Londona. Pojedini članovi radničkog pokreta djelovali su i iz Skandinavije i Amerike.

Novi počeci

Predsjednik SPD-a Kurt Schumacher održao je govor usred ruševina u Frankfurtu 1946. godine. On će odigrati vrlo važnu ulogu u socijaldemokratskim snagama poslije Drugog svjetskog rata. U sovjetskog dijelu okupirane Njemačke SPD se spaja sa Socijalističkom strankom jedinstva (SED). U Zapadnoj Njemačkoj SPD na prvim izborima, s malom razlikom u glasovima, gubi od kršćanskih demokrata (CDU).

Moderna narodna stranka

SPD se s vremenom udaljio od svoje socijalističke ideologije, ratifikacijom Godesberškog programa 1959. Time je socijaldemokratska opcija dobila znatno veću podršku birača. Stranka se ipak obvezala na očuvanje socijalne tržišne ekonomije i obranu nacionalnih interesa, što je i omogućilo formiranje koalicije s CDU-om i CSU-om 1966. godine, kada je Willy Brandt bio vice-kancelar.

Brandtovo naslijeđe

Willy Brandt, prvi SPD-ov poslijeratni kancelar, ostat će upamćen i po povijesnom trenutku kada je kleknuo pred spomenikom žrtvama Varšavskoga geta. Njegova vanjska politika prema Istoku bila je zasnovana na pomirenju sa sovjetskim blokom. To je razlog zbog kojeg je nagrađen Nobelovom nagradom za mir 1971.

Skretanje ulijevo

„Šezdesetosmaši“, pristaše međunarodnog prosvjednog pokreta, unijeli su novu energiju u SPD. Godine 1974. je Heidemarie Wieczorek-Zeul bila prva žena izabrana u predsjedništvo Mladih socijalista, podmlatka SPD-a.

Helmut Schmidt i „njemačka jesen“

Schmidt je bio na funkciji kancelara od 1974. do 1982. godine. Na ovoj fotografiji Schmidt je u društvu udovice biznismena Hannsa Martina Schleyera, kojega su pripadnici ljevičarske terorističke organizacije Frakcije Crvene armije (RAF) ubili 1977. godine. Aktivnosti RAF-a bile su velik izazov za kancelara. Njegovo vođenje države prošlo je i znaku masovnog previranja u stranci.

Godine u oporbi

Raspadom koalicije s liberalima (Slobodnom demokratskom strankom, FDP), socijaldemokrati su se ponovo našli u oporbi 1982. Godine 1994. Rudolf Scharping (na slici lijevo) bio je kandidat za kancelara i izgubio. Nešto kasnije gubi i funkciju predsjednika stranke, zamjenjuje ga Oskar Lafontaine (u sredini). Gerhard Schröder (desno) ipak postaje njemački kancelar 1998. godine.

Dileme s reformama

U koaliciji sa strankom Zelenih SPD s vlasti skida Helmuta Kola i Kršćansko-demokratsku uniju. Kancelar Schröder predstavlja „Agendu 2010“, prijedlog reformi koje su u fokusu imale tržište rada. Oporba je oštro negodovala, ali i sindikati. Razlike u mišljenju dovele su do osnivanja stranke Ljevice.

Neugodni kancelarski kandidat

Peer Steinbrück će se u rujnu za kancelarsko mjesto boriti protiv Angele Merkel. S obzirom da je nekada bio ministar financija, u vremenima krize bi njegovo iskustvo moglo dobro doći u mjerama za spašavanje eura. Međutim, kandidat socijaldemokrata posljednjih mjeseci daje nezgodne izjave, na koje pozitivno ne gledaju ni kolege u njegovoj stranci. Rezultati anketa mu, barem za sada, ne idu na ruku.

Pogledajte video 01:27
Now live
01:27 min
23.05.2009

Nijemci ponosni na svoj Ustav

Odjednom se pojavila...

...i odmah prekršila mnoge stereotipe: Žena s istoka Njemačke bez političkih 'vezica' koja se prvo probila na čelo konzervativne stranke CDU i onda postala kancelarkom! Od onda je dva puta bila ponovno izabrana. Njemačka spisateljica Juli Zeh joj je čak posvetila jednu kazališnu predstavu pod naslovom "Mama".

Dok je 'Mama' još bila 'Angie'

Tko bi tada pomislio da će Angela Dorothea Kasner jednom postati najmoćnija žena svijeta? Marljivost, sadržajnost, suzdržanost, s obje noge na zemlji - mala Angela je rasla u protestantskoj obitelji u brandenburškom Templinu. Njen otac je pastor, a mama pazi kod kuće na Angie i dvoje mlađe djece.

Draga obitelj

Baka Greta i djed Ludwig s njihovim sinom, Horstom Kazmierczakom - ocem Angele. Da, nije greška: Kazmierczak. Obitelj živi u Posenu, a kasnije seli u Berlin i tek 1930. mijenja ime u Kasner. Kad se 2013. pročulo za poljske korjene njemčke kancelarke to je izazvalo veliku pažnju, osobito u Poljskoj.

Tada na ljetovanju

Angela je išla u školu u Brandenburgu. Kampiranje i odmor u Himmelfortu 1973. je i više nego zavrijedila jer je u svjedodžbi imala samo najbolje ocjene. Osobito se isticala u ruskom jeziku i matematici. Za vrijeme školovanja je i članica socijalističke omladine FDJ i prva je čelnica njemačke vlade koja potječe iz DDR-a.

70-te: znanost umjesto Rock' n' Rolla

Merkel je počela studij fizike u Leipzigu a nakon toga je radila u Akademiji znanosti DDR-a u odjelu kemije gdje je promovirala na temu reakcija nuklearnog raspada. Tada je upoznala i svog prvog supruga, Ulricha Merkela. On se i danas sjeća Angele koju je zapazio kao "srdačnu, otvorenu i prirodnu djevojku". Angela rado putuje, kao ovdje u Pragu - ali iznimno bez Ulricha.

Novi čovjek u njenom životu

"Spakirala je jednog dana svoje stvari i iselila se iz naše 10 kvadrata velike sobe", pričao je njen bivši suprug. "Uzela je perilicu, a ja sam zadržao namještaj." Potom je postala politički aktivna, prvo kao članica "Demokratskog buđenja", a zatim u CDU-u. Time u njen život ulazi novi čovjek, šef stranke i njen mentor Helmut Kohl.

Protiv svih vjetrova

Merkel je dobro pripremala svoj put: 1990. postaje zastupnica u njemačkom Bundestagu. Kada je Helmut Kohl postao kancelar, iako nekadašnja građanka DDR-a nije imala dobre veze u Uniji, nije imala ni iskustva, postavlja ju za ministricu za žene i mlade. Četiri godine kasnije u Kohlovom kabinetu postaje ministrica za zaštitu okoliša, zadužena također i za sigurnost nuklearnih reaktora.

Terminator demokršćana

Na prijedlog novog predsjedavajućeg CDU-om, Wolfganga Schäublea Merkel postaje glavna tajnica stranke, a četiri godine kasnije i predsjedavajuća. 2005. CDU dobiva na izborima i Merkel postaje prva žena kancelarka - na veliku žalost Gerharda Schrödera koji je želio ostati na dužnosti. Pod njenim rukovodstvom CDU se snažno pomaknula prema političkom centru i postala malo manje konzervativna.

Ona se voli dobro nasmijati

Politički svijet muškaraca drži dobro na oku. Kao šefica europske 'ekonomske lokomotive', tijekom financijske krize podigla je glas i založila se za njemačke interese. Kritičari u zemlji su joj prigovarali kako previše taktizira i da joj nedostaje jasnih riječi, osobito kada je riječ o aferi s američkom tajnom službom NSA.

S kim je to ona 'pod istom dekom'?

S Putinom - nije. Odnosi i prije krize koju je izazvalo anektiranje Krima nisu bili baš najbolji između Vladimira Putina i Angele Merkel kao što je to slučaj s njenim prethodnikom, Gerhardom Schröderom i ruskim predsjednikom. Ali, Putin joj odaje veliko priznanje i njih dvoje se mogu odlično sporazumijevati bilo na njemačkom ili na ruskom jeziku. Ali, da li se i razumiju?

Djevojačka večer uz "gemišt"

Svjetska politika u sigurnim rukama supruge, a Joachim Sauer može ispuniti svoje obveze kao "prva dama". S drugim mužem Merkel se vjenčala 1989. još prije njenog političkog uspona.. On je profesor fizičke i teoretske kemije i ima dva sina iz prvog braka. Sauer se inače trudi izbjeći nastupe u javnosti.

Njemački odgovor Bijeloj kući

Ono što je za druge Bijela kuća ili Elizejska palača, za bračni par Merkel/Sauer je to stan u središtu Berlina. Angie ne treba mongo. Susjedi je sreću u trgovini na blagajni jer i dalje kupuje sama. I kuha svom suprugu kao što je to radila i prije.

Mala morska sirena

Godišnje odmore rado provodi na talijanskom otoku Ischii. Tamo sa svojim suprugom odlazi na pješačenja i plivanje. A kao ljubiteljica skijaškog trčanja, redovno se može vidjeti i na skijaškim stazama.

Uvjerljiva, ali ne samo politički

Merkel se rijetko viđa u izdanjima poput ovoga u operi u Oslu. Tadašnjem premijeru Norveške Jensu Stoltenbergu izgleda da se svidio njezin izgled. Kao ljubiteljica klasične glazbe često je viđena na Wagnerovim svečanostima u Bayreuthu.

Ona zna i što je zaleđe

Na važnim utakmicama nacionalne momčadi tima rado i osobno navija na stadionima. Nakon toga ona smije ono što mnogi smiju samo sanjaju: posjetiti igrače u svlačionici i na primjer, napraviti jedan 'selfi' s Lukasom Podolskim. Prema anketama koje je proveo ARD, 70 posto Nijemaca je zadovoljno ili pak veoma zadovoljno svojom kancelarkom.

Albanian Shqip

Amharic አማርኛ

Arabic العربية

Bengali বাংলা

Bosnian B/H/S

Bulgarian Български

Chinese (Simplified) 简

Chinese (Traditional) 繁

Croatian Hrvatski

Dari دری

English English

French Français

German Deutsch

Greek Ελληνικά

Hausa Hausa

Hindi हिन्दी

Indonesian Indonesia

Kiswahili Kiswahili

Macedonian Македонски

Pashto پښتو

Persian فارسی

Polish Polski

Portuguese Português para África

Portuguese Português do Brasil

Romanian Română

Russian Русский

Serbian Српски/Srpski

Spanish Español

Turkish Türkçe

Ukrainian Українська

Urdu اردو