Tenderi u BiH - namještaljke po zakonu

Firma Mos iz Sarajeva dala je 2008. najpovoljniju ponudu i pobjedila na natječaju za nabavu uredskog namještaja za opremanje zgrade zajedničkih institucija BiH u Sarajevu, vrijednom 2,5 milijuna konvertibilnih maraka. No, to nije bilo dovoljno da se s tom kompanijom zaključi ugovor o izvršenju posla.

„Moj klijent je rekao da su od njega tražili da plati nekoliko stotina tisuća maraka. Kako on tu cifru nije želio platiti, onda je, naravno, izgubio tender“, kaže pravni zastupnik tvrtke Mos, banjalučki odvjetnik Nebojša Milanović.

Potpis iz taktičkih razloga, a onda pobuna

Umjesto tvrtke Mos posao je dodijeljen dvjema tvrtkama, čija je ponuda bila za 200.000 maraka veća. Oni su, što je potvrdio i Sud BiH, pobjedili na ponovljenom natječaju koji je rađen prema njihovoj specifikaciji, ali, usprkos tomu Mos nije dobio obeštećenje u iznosu od 10 posto vrijednosti posla koje mu po zakonu pripada.

Mos je samo jedna od 756 žrtava namještenih tendera u BiH u prošloj godini, koje nisu obeštećene, kaže predsjednik udruge „Tender“ Rajko Kecman. Ova udruga je ovih dana zatražila od kandidata na izborima da potpišu izjavu kako će se, ukoliko dođu na vlast, boriti protiv korupcije u sektoru javnih nabavki.

„Mi se nadamo da će potpisati čisto iz taktičkih razloga, jer smo im do 3. rujna ove godine dali rok, a nakon toga ćemo informirati birače, o njihovom odnosu prema tom problemu“, kaže Kecman. On dodaje kako je samo u prošloj godini korupcija u sektoru javnih nabavki „pojela“ 400 milijuna KM-a javnog novca. S tim iznosom moglo bi se izgraditi 40 kilometara autoceste, sanirati sve srednje škole u zemlji ili osigurati besplatno osnovno, srednje i visoko obrazovanje, izračunali su u banjalučkom Udruženju „Tender“.

Nemoguće kontrolirati svaki tender

Glasnogovornica Transparency Internacionala BiH Ivana Korajlić, objašnjava, kako se tenderi namještaju i nakon zakonski provedenih procedura. „Ono što se događa je obično da se mijenjaju određeni uvjeti ugovora, poput primjerice uvjeta nabavki. To ukazuje na određene nepravilnosti, na favoriziranje određenih ponuđača“, kaže Korajlić.

U BiH se prošle godine pokušalo izmijeniti zakon o javnim nabavkama, ali ne da bi korupcija bila spriječene, već da bi bila legalizirana, smatraju predstavnici nevladinih organizacija. Kecman kaže kako nadležne institucije blagonaklono gledaju, čak i podstiču korupciju u sektoru javnih nabavki. Prema podacima Agencije za javne nabavke u BiH, međutim, 80 posto tendera provedeno je po zakonu, a direktorica Agencije Dženita Fočo odbacuje Kuzmančeve optužbe.

„Gospodin Kecman traži od nas nemoguće: da mi kontroliramo svaki tender. U Agenciji ima 20 zaposlenih, a u BiH postoji 2000 ugovornih organa. Ti ugovorni organi su, prvenstveno, po zakonu odgovorni za sprječavanje nenamjenskog trošenje javnih sredstava“, prosljeđuje Fočo optužbe na adrese ugovaratelja.

Ali tvrdnje kritičara potvrđuju svi poslovni ljudi u BiH s kojima smo razgovarali: "Svi tenderi u zemlji su namješteni - sve je po zakonu, a sve je namješteno."

Autor: Milan Šutalo

Odg. urednik: Z. Arbutina