Titula za prestiž i novac iz Bruxellesa

Ideja glavnog europskog grada kulture rođena je 1985. godine a inicirala ju je tadašnja grčka ministrica kulture Melina Mercouri. 2000. je tu privilegiju uživalo čak devet gradova, a od tada tu laskavu titulu nose samo jedan do dva grada godišnje.

Titula glavnog europskog grada kulture je vrlo omiljena jer osim prestiža donosi i puno novca iz Bruxellesa. S njime izabrani gradovi mogu obnoviti svoja središta i financirati opsežne projekte i kulturne programe. Ministri kulture Europske unije odlučili su u svibnju 2004. da će se od 2009. svake godine birati dva glavna grada kulture – jedan iz starih i jedan iz novih zemalja članica. No, ta ideja je provedena u djelo već ove godine izboro Luxemburga kao predstavnika starih i rumunjskog Sibjua kao predstavnika novih zemalja članica. Veze između ta dva grada sežu daleko u prošlost, objašnjava gradonačelnik Sibiua Klaus Johannis:

«Poznato je da je veliki broj njemačkih naseljenika koji su u 11. i 12. stoljeću došli u Transilvaniju, stigao baš s područja Luxemburga tako da između ta dva kraja postoji povijesna veza koja se, što je vrlo zanimljivo, još i danas može ustanoviti na dva dijalekta koja zvuče vrlo slično.»

Danas je od ukupno 170 000 stanovnika u Sibiuu manje od dva posto njemačkog porijekla, ali puno rumunjske djece posjećuje njemačke škole i njemačke kazaliišne predstave su vrlo omiljene. Upravo zbog zajedničke tradicije Luxemburg je predložio da mu Sibiu bude grad-partner.

Želi li neka zemlja predložiti da neki njezin grad bude europski glavni grad kulture, mora poslati svoju prijavu u Bruxelles. Jedna međunarodna neovisna komisija potom razmatra kandidature i donosi odluku četiri godine unaprijed.

Žiri se sastoji od dva člana Europskog parlamenta, dva člana Europske komisije i jednog člana Odbora regija. Žiri potom daje preporuku i Europski parlament onda u roku od tri mjeseca treba donijeti odluku koja se zatim daje na glasovanje Vijeću.

Za žiri je zajednička prijava Luxemburga i Sibiua bila vrlo zanimljiv istočno-zapadni eksperiment: luksemburško ministarstvo, tako, od 1998. financijski potpomaže restauraciju stare jezgre grada Sibjua. Anner Schiltz zadužena je za luksemburško-rumunjsku suradnju:

«Planirano je 30 projekata između Luxemburga i Sibiu: glazbeni, plesni projekti, zatim čitav niz projekata za mlade. Pada mi, na primjer, na pamet film koji je realiziran u suradnji dvije gimnazije iz Luxemburga i Sibjua. To će sigurno biti jako zanimljivo.»

Sibiu je prvoga dana nove godine nizom kulturnih manifestacija obilježio službeni početak svoje titule «glavnog europskog grada kulture». Tamo je održana i središnja svečanost ulaska Rumunjske u Europsku uniju.

Luxemburg je, pak već sredinom prosinca s velikim vatrometom, koncertima i uličnim spektaklom proslavio početak godine s počasnom titlom. On ju je već 1995. dijelio sa susjednim njemačkim saveznim zemljama Rheinland-Pfalzom i Saarlandom, te francuskim Lothringenom i belgijskom Valonijom. Ove se godine u Luxemburga sprema 450 plesnih, kazališnih i umjetničkih projekata od kojih trećina obuhvaća suradnju izvan granica, objašnjava ministrica kulture Octavie Modert:

«Sa svim tim regijama mi živimo svakodnevno i želimo živjeti s njima, stoga želimo poticati takve susrete i podržavati ih.»

U Njemačkoj teku, pak, pripreme za titulu europskog glavnog grada kulture u 2010. godini. I tu je riječ o čitavoj jednoj regiji – Rurskoj oblasti, nekada srcu industrije, a danas srcu industrijske kulture. Iz ugašenih okna i tvornica nastale su impozantna poprišta kulturnih zbivanja, biciklističke staze vode uz nekadašnje industrijske pogone od kojih su neki danas pretvoreni u industrijske muzeje.

Regiju koja se s 53 grada i općine prijavila Bruxellesu predstavlja Essen pod motom – «Mijena kroz kulturu – kultura kroz mijenu». Upravo je odlučeno da svaki osnovnoškolac u Rurskoj oblasti do 2010. treba naučiti svirati jedan muzički instrument po svom izboru. Projekt počinje iduće školske godine a Državna kulturna zaklada za njegovu realiziaciju stavlja na raspolaganje deset milijuna eura. Do 2010. učenici bi trebali toliko dobro svladati izabrani instrument da mogu svirati u orkestrima i držati koncerte u okviru programa europskog glavnog grada kulture.