Tjedan u Berlinu obilježen jugoistokom Europe

"Upravo je njemacka privreda ta koja je spremna ne samo profitirati od tih
drzava nego i dati svoj doprinos-kroz razvoj tehnologija, pomoc u
obrazovanju...ekonomski i politicki je to pretpostavka i za priblizavanje
regije Evropskoj Uniji, sto ce njemacka podrzavati i iz svojih vlastitih
nacionalnih interesa jer proslost je pokazala da nestabilnost na jugoistoku
Evrope pogadja cijeli kontinent"- tako je kancelar Schröder sazeo razloge
zbog kojih njemacka privreda i politika svoju pozornost- moglo bi se reci
opet- snaznije fokusiraju na zapadni balkan. Njegovo daöje priblizavanje
Evropskoj Uniji, stabilnost kao preduvjet i zalog za privredni rast- to je
bila jedna od vaznijih ovotjednih tema u Berlinu, s aktualnim povodom:
odrzavanjem cetvrte kongferencije koju su o suradnji njemacke privrede s
drzavama regije organizirali ministrastvo za razvoj, savezna trgovacka i
industrijska komora. Drzavna agencija za medjunarodnu tehnicku pomoc i
ministarstvo vanjskih poslova. Konferencija je okupila predstavnike osam
drzava zapadnog balkana i visokokaratne sudionike posebno s podrucja bivse
jugoslavije- nekoliko premijera zemalja koje se, unatoc razlikama u stupnju
razvoja sve, kako je primjetio sef Udruzenja njemacke privrede, Braun,-
nalaze u slicnom polozaju- konzekventno na putu trazenja prikljucka za
Bruxelles.To je u svom uvodnom govoru potvrdio i sef srpske vlade, Vojislav
Kostunica, koji u toj funkciji dosad- iako je izabran pocetkom godine- jos
nije posjetio Berlin. Sada je medjutim priznao da je Njemacka ne samo
najvazniji i neizbjezni partner Srbije nego - ako se radi, kako je naglasio,
o ekonomskoj politici, najavio- zelim vas i osobno uvjeriti da je nasa
najvaznija namjera stvoriti razvoj slican ovdasnjem- liberalan, politicki
stabilan i ekonomski siguran." Kao primjer pojacane stabilnosti i povjerenja
u regiji , o cemu je govorio i crnogorski premijer Djukanovic, istakavsi
posebno podgoricke napore u uspostavljanju pravne drzave, Kostunica je naveo
svoj sastanak s hrvatskim sefom vlade, Sanaderom, pred dva dana.
I gost iz Zagreba je izricito rekao kako se put konfrontacije zamjenjuje
onim kooperacije i prijateljstva, pri cemu Hrvatska po njemu ima sve izglede
da 31 zahtjeva iz Evropskog kataloga ispuni u iduce dvije godine:

Osim toga Sanader je u Berlinu demonstrirao hrvtasku podrsku za ono sto je
jedan od najglasnijih zahtjeva medjunarodne zajednice u odnosu na zapoadni
Balkan- priklanjanje regionalnoj suradnji .
"Pruzamo svima onima koji s nama i ujedinjujucom Evropom zele dijeliti
evropske vrijednosti, potporu na tom putu..."
Rekao je hrvatski premijer sanader nakon jednog od bilateralnih razgovora na
margini konferencije "

Sto se pak tice Hrvatske, Zagreb prije svega ocekuje
rekao je Sanader, da pregovori o clanstvu zaista pocnu najkasnije u
proljece iduce godine- sto ce se po uvjerenju kancelara Schrödera i
dogoditi:
Mislim da ce Evropaska Unija u decembru odluciti da pregovori s Hrvatskom
pocnu iduce godine u martu, i to po mom misljenju bez dodatnih uvjeta."
Inace su po kancelaru Schröderu dva za stabilnost najveca izazova u regiji
Kosovo i Bosna i Hercegovina. To vidi i sarajevski premijer, Adnan Terzic po
kojem njegova zemlja regionalne slabosti uspjesno pretvara u prednosti, na
primjer suradnjom s Hrvatskom ili Crnom Gorom na planu turizma no o punoj
stabilnosti Bosne i Hercegovine se ne moze govoriti dok svoj status ne rjese
druge drzave u regiji.
Vise medjutim nema sumnje da bas sve zemlje u regiji, u sto se dosad moglo
i sumnjati, teze Bruxellesu. To je za Beograd potvrdio srpski premijer,
Vojislav Kostunica:

Zelim vam prenijeti slijedecu poruku- najvazniji cilj srpske vlade i srpskog
drustva je modernizirati ekonomiju, povecati zivotni standard i integrirati
Srbiju u Evropu.generacije politicara jugoistocne evrope ce povjest
procjenjivati po uspjesima ili greskama u medjusobnom zblizavanju nasih
drustava, njihovom priblizavanju demokraciji, modernosti i humanizmu- drugim
rijecima blize Evropskoj Uniji.
Na margini konferencije premijeri su se sastajali i medjusobno a hrvatskog,
srpskog, bosanskog, crnogorskog i albanskog je odvojeno primio i kancelar
Schröder. Njegov opusteni istup i suvereno baratenje temom, kao da se i ne
bavi nicim drugim nego jugoistokom Evrope je pak na konferenciji mogao imati
i poucan ucinak- kao demonstracija visokog profesionalnog umijeca, koje- ako
je praceno i potrebnom etickom dimenzijom, na najbolji nacin moze
ilustrirati ono sto je po organizatorima bilo i geslo i sustina skupa.
Odnosno, kako je rekao kancelar Schröder svodeci politiku i privredu na
najvazniju zajednicku tocku -investitori trebaju sigurnost."

Samo dan kasnije dnevna je politika demonstrirala da sigurnost ipak nije
samo u rukama lokalnih faktora- ili se barem tako cini. Buru je izazvao
izvjestaj druge nacionalne televizijske mreze ZDF po kojem je o pripremanju
nemira na Kosovu, prije osam mjeseci, njemacka tajna sluzba tjednima
unaprijed bila obavjestena od placenog informanta, sto vise, da je taj
kosovski albanac i sam sudjelovao u pripremi incidenata.
"Tvrdnja ZDF-a da je tajna sluzba BND Bundeswehru na Kosovu uskratila
relevantne informacije o pripremanju nereda od oprije osam mjeseci je
pogresna, Bundeswehr i BND su raspolagali jedinstvenom i zajednickom
procjenom situacije.
-rekao je u petak u Berlinu vladin portparol, Bela Anda. O daljim detaljima,
eventualnoj umijesanosti informanta i tako dalje, Anda se nije zelio
izjasniti- no odmah se javila liberalna i konzervativna opozicija sa
zahtjevom da se postojece kontroverze u parlamentu u potpunosti razjasne.
Dosad je sluzbena verzija u raspravi koju su zastupnici o temi vec jednom
bili pokrenuli, glasila da su njemacki vojnici bili iznenadjeni snaznom i
neocekivanom eskalacijom nasilja koje je ovog proljeca na Kosovu zavrsilo s
19 mrtvih, vise od 1000 ranjenih i velikim unistavanjima pravoslavnih
objekata u dijelu Kosova pod ingerencijom njemackih snaga. Konzervativni
strucnjak za vojna pitabnja, zastupnik Christian Schmidt se u medjuvremenu
sefu nadleznog parlamentarnog odbora obrati pismenim zahtjevom za
ispitivanje sefa BND-a, Hanninga u Bundestagu. Vladin portparol je pak
najavio da ce i kabinet sa svoje strane nastojati pridonijeti razjasnjavanju
kontroverzi: "Savezna vlada ce predociti nadleznom parlamentarnom odboru koji kontrolira rad tajnih sluzbi odgovarajuce dokaze koji pokazuju da sva spomenuta
predbacivanja bespredmetna."