Tjedan u Berlinu

"Multi kulti nije model za buducnost, to je propali koncept- ako zelimo da mirno zajedno zive ljudi razlicitih nacionalnosti, boja koze i vjera tada trebamo zajednicki drustveni koncenzus orjentiran prema vrijednostima... "

"Nalazim da to nije u redu, moram reci da je ova vlada nesto promijenila u ovoj zemlji, prva je koja je stala zu nas, zu mene i moje roditelje- i ako se s tim ne slazete to ne znaci da to morate torpedirati- nego je to jednostavno tako, mi ovdje zivimo i dio smo ovog drustva... "

"Vjerujem da iza svega stoji nesto drugo- vjerujem da je CDU-CSU otkrio da bi ovo mogla biti tema pomociu koje bi se mogla voditi predizborna kampanja..."

Ostri su tonovi izmjenjivani izmedju konzervativne opozicije i koalicije, u cije je ime prvi u debati o integraciji stranaca i borbi protiv radikalnog islamizma govorio sef SPD-a Müntefering a na vladinoj strani sudjelovali i zastupnici nenjemackog porijekla poput zelene Deliges:

"Ja sam muslimanka, ja sam prakticirajuci vjernik- ne posebno religiozna ali kada cujem ovakvu debatu, odjednom osjetim kako se vjera u meni budi- jer vi samo pausalizirate, sve svodite na istu mjeru i time me samo pretvarate u jos uvjereniju muslimanku..."

Krajnja emocionaliziranost , izlaganja prekidana pitanjima, povici iz zastupnickih klupa i mnogo takticko-stranackih interesa- tako je izgledala cijela visesatna ovotjedna debata o integraciji i strancima koja je na dnevni red Bundestaga stavljena na zahtjev FDP-a da bi se, kako je rekao liberalni zastupnik Stadler, u tom i drustveno i politicki tako osjetljivom pitanju napokon s ideologiziranja preslo na konkretna i pragmaticna rjesenja. Ipak, prevladavala je polemika: o nacinima i posebno razmjerima integracije stranaca – koju neki zele vidjeti kao asimilaciju- izmedju koalicije i opozicije i dalje postoje suprotstavljena stanovista iako su u medjuvremenu sve strane svjesne da je pitanje suvise ozbiljno za samo dnevno-politicke kalkulacije. Wolfgang Bosbach, konzervativni strucnjak za politiku prema strancima je u aktualne polemike opet uveo kontroverzni pojam Leitkultur- vodeca kultura- cija je sustina u zahtjevu da se svi stranci deklarativno priklone ne samo njemackom ustavu nego i humanistickim vrijednostima zapadnog krscanstva.

Govoriti o "njemackoj Leitkultur" je hijerarhiziranje kultura, vjera a time i ljudi- smatra pak sefica Zelenih, Roth.

Njezina stranacka kolegica, vladina povjerenica za strance Beck se zalozila za politiku koja bi strancima olaksala identifikaciju s kulturom i interesima Njemacke- neke vrste poziva na patriotiram- ali ne pritiskom nego priblizavanjem kroz jezik i druge vrste upoznavanja. Po njoj pojacani radikalizam i religiozna fanaticnost nisu, kao za konzervativne, ocekivana obiljezja jednog dijela stranacke populacije nego upravo reakcije na propuste dosadasnje integracione politike. U svim se debatama osim toga jasno naziralo da se govoreci o strancima zapravo u prvom redu misli na muslimane. Njima je ocito teze nego ostalima naci mjesto u ovdasnjem drustvu. Velika vecina ich , kako su takodjer priznali svi govornici nema nista s islamistickim radikalizmom ali prevladava nesto poput generalne sumnjicavosti. U stvarnosti je njemacko drustvo medjutim nepovratno viseetnicko , pravo na razlike zapravo nitko vise generalno ne dovodi u pitanje- no kako u medjuvremnu od sviju strana manje vise odbaceni pojam multikulturalnosti- koji se identificira sa neorganiziranoscu – djelotvorno prevesti u funkcionirajuci pluralizam- to ostaje jedan od najkompliciranijih politickih zadataka i nakon ove debate.

Nimalo jednostavnija nije bila i glavna vanjskopoliticka tema ovog tjedna u parlamentu- rasprava o njemackoj politici prema aktualnoj situaciji u Ukarjini, pri cemu je glavni berlinski pogled usmjeren u pravcu Moskve.

Ljudi su se pokrenuli i nece ich se vise moci vratiti u kuce- ne vjerujemo da ce se ljudi prestati boriti za novu Ukrajina, ona vec postoji i mi imamo sva prava i svu obavezu tome izraziti nase simpatije i podrsku...

"Ni jedna zemlja u Evropi nema medjusobno takve ljudske i obiteljske politicke, privredne i kulturne veze kao Rusija i Ukrajina- rekao je kancelar Schröder na pocetku svog istupa u Bundestagu, zeleci time naglasiti kako je svjestan specificnosti situacije- a ipak, kao i zastupnici svih stranaka koalicije i opozicije, pledira samo za jednu varijantu rjesavanja ukrajinske krize: nove izbore:

"Za mene je sasvim jasno da se stvarna volja naroda moze ustanoviti samo kroz svake manipulacije oslobodjene slobodne izbore i nista drugo..."

Dva puta je kancelar s tim u vezi, rekao je, opsezno telefonirao s ruskim predsjednikom Putinom koji mu je potvrdio kako je Moskva zainteresirana kako za mirno i demokratsko rjesenje tako i zateritorijalni integritet Ukrajine koji ne smije biti doveden u pitanje. Cinjenicu sto je Putin izricito rekao kako ce Rusija respektirati , citat "rezultate demokratskog procesa u Ukrajini" Schröder pak drzi vrlo pozitivnim ishodom:

"Ako zelimo poci od situacije kakva ona zbilja jest a ne kakvu bi htjeli, hitno savjetujem da se preuzimanje odgovornosti od strane Rusije i njezina volja da akceptira demokratske odluke zbilja shvati kao vrlo pozitivan signal..."

I opozicija je pozdravbila kancelarovo posredovanje, telefonske razgovore s Putinom – iako CDU po rijecima sefice stranke Merkel nije siguran da Putin takodjer zeli nove izbore- no razliciti pogledi Berlina i Moskve nisu ono o cemu se sada radi, istaknula je Claudija Nolte, konzervativna zastupnica koja je s

grupom njemackih parlamentaraca pred par dana obisla Ukrajinu:

"Ne radi se o konfrontaciji izmedju nas i Rusije, to je nesto cemu uopce nema mjesta, ne radi se ni o zonama utjecaja nego jednostavno o piitanju zajednicke vrijednosne baze kojoj obostrano tezimo i sto je u krajnjoj liniji temelj za to da kao partneri kako s Rusijom tako i Ukrajinom uopce mozemo suradjivati..."

Sto vise, upravo reakcije u sadasnjoj krizi Rusiji mogu pomoci u vracanju pozicije vazne i utjecajne drzave u medjunarodnoj zajednici, misli sef frakcije Liberalne stranke GerhardT:

"Staru imperijalnu velicinu Rusija tako nece povratiti, ne mijesanjem uopce niti mijesanjem u neposrednom susjedstvu Rusija se velikoj ulozi u medjunarodnoj zajednici, za sto sansa postoji i mi je podrzavamo, moze vratiti samo ako razvije svoj unutrasnmji suverenitet zahvaljujuci kojem ce ostale narode pustiti da sami donose svoje slobodne odluke. "

U medjuvremenu je ruski predsjednik jasno objavio kako njegova opcija nisu novi izbori u Ukarjini a opozicija jos jednom optuzila kancelara i crveno-zelenu vladu kako su prema kremaljskom sefu suvise popustljivi. No i Njemacka brine oko svoje –nove-vanjskopoliticke uloge-kao utjecajna srednja evropska sila zeli prije svega stalno mjesto u Vijecu sigurnosti Ujedinjenih Naroda. Sef Arapske Lige, Musa koji je ovog tjedna boravio u Berlinu i Düsseldorfu se doduse nije izjasnio u prilog toj ideji- ali Irak ima prema Berlinu velike simpatije, naravno, u prvom redu gledajuci sa stanovista ekonomije izjavio je bagdadski premijer Allawi nakon susreta s kancelarom Schröderom:

"Nadamo se u vise suradnje s Njemackom i mislimo da ona mora imati jednu od vodecih uloga u obnovi Iraka..."

Necemo govoriti o proslosti, odvratio je kancelar schröder aludirajuci na njemacko nesudjelovanje u irackom ratu i izravnim aktualnim antiteroristickim americkim operacijama...pozicije su razlicite ali bez obzira gdje tko stajao u ratu, moramo upotrijebiti svu snagu za stvaranje demokratskog i stabilnog Iraka...to nije samo posao iracana nego i medjunarodne zajednice."

Kancelar Schröder je gostu obecao dalju njemacku pomoc u skolovanju policajaca i vojnih strucnjaka i sazivanje privredne konferencije za pomoc u obnovi Iraka. No Allawijev posjet Berlinu nije bio bez sjenke- protekao je uz najstroze sigurnosne mjere- dijelovi grada po kojima se kretala kolona vozila su bili blokirano nakon sto je poslije anonimne dojave, pojacan stupanj sigurnosti . Tokom noci je pretrazeno vise stanova a uhapsena su i trojica Iracana koji su navodno pripadnici jedne islamisticke teroristicke organizacije koja je planirala atentat na sefa iracke vlade, o cemu dalji detalji zasad nisu poznati. Pod pojacanim mjerama sigurnosti odrzana i medjunarodna konferencija na kojoj su, u okviru manifestacije arapski dani u Berlinu, politicari i znanstvenici dva dana razmatrali strategije za uspostavljanje bolje politicke, privredne i kulturne suradnje sa drzavama arapskog svijeta. A na rubu te prevladavajuce teme bilo je mjesta i za blize evropsko susjedstvo: Berlin je posjetila visisoka delegacija srpske vlade, predvodjena potpredsjednikom Labusom kojem je glavni cilj bio, kako je sam rekao, uvjeriti njemacke poslovne ljude da bez straha i unatoc imagea nestabilnosti, mogu vise ulagati u Srbiju i Crnu Goru:

Da, mi imamo otvorena politicka pitanja- prije svega je to Kosovo i njegov finalni status zatim odnos Srbije i Crne gore te kao trece nasa suradnja s haskim tribunalom. Moje je misljenje da s poslovnog stanovista strani investitori ne moraju biti zabrinuti zbog Kosova ili Crne Gore...rjesavanje tih pitanja ni na koji nacin nece utjecati na ekonomiju ili vlasnicke odnose. Odnos s haskim sudom ima veliki utjecaj na image zemlje i to je pravi opstacle za vdce strane investicije...ja sam predstavnicima njemacke banke dao svoje objasnjenje, mislim da su ga oni shvtaili i misli da ce , kada se rijesi pitanje suradnje s hagom nasa ekonomija ne bolje napredovati nego dozivjeti pravi boom...

U ekonomskim odnosima s Njemackom Srbija i dalje ima veliki deficit ali i mnoge sanse te rastuci interes ovdasnjih privrednika za investicije u regiji. Na bilateralne ekonomske odnose stanovitu sjenu medjutim baca spor oko zeljezare u Smederevu koja je na kraju prodana americkim kupcima iako su njemacki bili posebno zainteresirani i zbog dugova sto ich je to poduzece imalo prema njemackim bankama. Na pitanje kako je taj spor rijesen, Miroljub Labus je odgovorio:

Kao prije par dana premijer Kostunica, i njegov vize,Labus je u Berlinu izricito potvrdio kako je prioritet beogradske vlade sto brze prikljucivanje Evropskoj Uniji, za sto Srbija po njegovu misljenju, unatoc spomenutih politickih teskoca ekonomski ima bolje izglede od Bugarske i Rumunjske.

O-Ton

I s ostalim drzavama bivse Jugoslavije je, u odnosu na Bruxelles, rekao je ministra financija Mladjan Dinkic, Srbija u nekoj vrsti korektne konkurencije:

Bolji smo od Bosne...Hrvatska ima visi nacionalni dohodak po glavi stanovnika- oko 6 tisuca a mi oko tri- ali imamo visi nacionalni dohodak od Rumunjske i Bugarske... Iako su Bugarska i Rumunjska u procesu asocijacije i stabilizacije s Evropskom Unijom odmakle mnogo dalje to ne znaci da imaju ili nude bolje uvjete za business- mi imamo politicki problem i zbog toga nismo dalje odmakli a ne ekonomski No, nas je cilj u sustini dostici Hrvatsku......

O tome ce dakle jos biti govora a za ovaj tjedan toliko iz Berlina, postovani slusatelji.

...