Tjedan u Berlinu

Angela Merkel je i službeno postala prva kandidatkinja za kancelarski položaj u povijesti Njemačke. Gotovo za neprepoznati i opuštena kao nikada do tada u javnosti, Merkel se sa smješkom i puna samopouzdanja obratila njemačkoj javnosti svojim gotovo izbornim programom i pljuskom na računa sadašnje vlade kancelara Schrödera:

„Pet milijuna ljudi, muškaraca i žena, obitelji i djece, iza te brojke se skrivaju pojedinačne sudbine. Zato ja kažem jasno: u središtu moga i razmišljanja i djelovanja su načini kako stvoriti radna mjesta za ljude u Njemačkoj. Nama nije potrebna nikakva Agenda 2010, iako su njeni koraci ispravni. Nama je sada potrebna Agenda „RAD“

Što pokazuje činjenica da je prvi put jedna žena koja je uz to iz bivšeg DDR-a u utrci za najvažniju i najutjecajniju funckiju Savezne republike? Felix Steiner u svome komentaru pod naslovom „Žena s istoka“ tvrdi da je to samo znak normalnosti života u ovoj zemlji. Podrijetlo i spol, napominje on, nisi ni do sada, a neće ni ubuduće bitnije utjecati na politiku šefice CDU-a, pa čak ni onda ako pobijedi na izborima i postane predsjednica njemačke vlade.

Politička filozofija nominirane glasi pojednostavljeno ovako: vjera u moć slobode i snagu pojedinca koji su jači od svemoći državne brige za građanina. Postane li ujesen doista prvom kancelarkom Merkel bi mogla pokrenuti reforme koje će itekako iznenaditi neke stranačke prijatelje ali i njene birače.

Angelu Merkel dugo vremena javnost nije uzimala za ozbiljno. „Kohlova djevojčica“, kako su je neki posprdno nazivali zato što je tu bivšu istočnonjemačku znanstvenicu početkom 90-ih godina prošlog stoljeća tadašnji kancelar Helmut Kohl najprije doveo, a kasnije aktivno mentorski podupirao, dugo je bila potpuni outsider u aparati moći. Rođena je prije 51 godinu u Hamburgu, a odrasla u provinciji na sjeveroistoku Njemačke. U Leipzigu je studirala fiziku, a nakon studija je kao znanstvena asistentica počela raditi u Akademiji znanosti DDR-a, gdje je i doktorirala.

Pad Berlinskog zida i komunizma bio je prekretnica u njenom životu: postaje politički aktivna, radi kao zamjenica glasnogovornice prve demokratske vlade DDR-a i stupa na političku pozornicu na kojoj će u nevjerojatno kratkom roku ostvariti zapanjujuću karijeru. Najprije ju je Kohl imenovao za saveznu ministricu za žene i mlade, a nakon toga postaje ministrica za zaštitu okoliša. Kohl 1998. gubi izbore, na svjetlo dana stižu pojedinosti afere financiranja. On se povlači s čela CDU-a, koje preuzima Wolgang Schäuble i za glavnu tajnicu stranke imenuje Merkel. Ubrzo i sam Schäuble zbog afere mora dati ostavku a Kršćanski demokrati u svojim možda najtežim poslijeratnim danima upravo Angelu Merkel biraju za svoju predsjednicu i upravo s njom povezuju nade za brzu istragu skandala i novi početak.

Temelje za kancelarsku kandidaturu ona je položila prije tri godine, kada je popustila želji šefa CSU-a, Edmundu Stoiberu, da on bude Schröderov izazivač na izborima. Stoiber je svoju bitku izgubio, a Merkel, tri mjeseca prije očekivanih izbora ima dobre izglede da pobijedi. Većina birača osjeća da je došlo vrijeme za promjenu na čelu države.

Angela Merkel je udata u drugom braku s profesorom kemije Joachimom Sauerom, nema djece i čvrsto se definira svojim kršćanskim korijenima koje je stekla u evangeličkom roditeljskom domu i koji su samo ojačali pod pritiskom komunističke DDR-ovske diktature:

«Mislim da ne smijemo zaboraviti da je Europa prožeta kršćansko-židovskom tradicijom i da u toj tradiciji veći dio Europe ima svoje korijene. Europa je prošla većim dijelom doba prosvjetiteljstva. To je jedna veoma važna faza u razvoju kršćanstva. Ukoliko mi to zaboravimo i kažemo da smo neutralni, odakle ćemo onda crpiti naše vrednote? Mi ne možemo od Europske unije kao političke institucije očekivati da ona postane izvor građenja naših vrednota.»

Činjenicom da je upravo predsjednik bavarskog CSU-a, Edmund Stoiber u ponedjeljak na konferenciji za novinare osobno saopćio vjest da će Angela Merkel biti za kandidatkinja za mjesto kancelara, konzervativna oporba htjela je ukazati na svoju složnost i jedinstvo. Naime, njemačka javnost još uvijek nije zaboravila mukotrpne diskusije i konflikte pred prošle parlamentarne izbore izazvane borbom za moć i utjecaj između Stoibera i Angele Merkel.

Na posljednjim parlamentarnim izborima 2002., Merkel je Stoiberu prepustila prednost, no on je poražen od Schroedera. Danas on čvrsto stoji na strani Angele Merkel:

«Angela Merkel uživa potpuno povjerenje CDU-a i CSU-a. Proteklih je godina s velikim uspjehom vodila stranku, koja je pod njezinim vodstvom ostvarila dugačku, gotovo neprekinutu seriju izbornih uspjeha. To je divljenja vrijedna bilanca s kojom predsjednica CDU kreće u borbu za kancelarsko mjesto.»

Veselje vlada i u taboru potencijalnog partnera u vladi, FDP-a. Glavni tajnik Dirk Niebel pojašnjava:

«Gospođa Merkel će biti fer partnerica, a mi ćemo, nastojati u zajedničku vladajuću odgovornost uključiti što više liberalnih sadržaja, ali i brinuti o tome da u novoj vladi bude zastupljeno što više spremnosti na reforme.»

Iako se sve stranke već uveliko spremaju za borbu za glasove njemačkih birača, još uvijek nije jasno na koji način se sadašnji saziv parlamenta može raspustiti a da se ne povrijedi Ustav. Predsjednik Horst Koehler bi teoretski mogao odbiti taj zahtijev. U ovom je kontekstu i kancelar Schroeder ovih dana često na udaru kritike jer je o odluci u vezi s prijevremnim izborima najprije izvjestio medije pa tek onda šefa države. Sve je više i onih koji predlažu da Schroeder podnese ostavku i time oslobodi put do raspuštanja parlamenta i prijevremenih izbora. Politički analitičari međutim smatraju da do toga neće doći. Razlozi su jednostvani: Sa kancelarskim bonusom i podrškom vladajućeg aparata mnogo je lakše voditi predizbornu kampanju.

Pored ove unutarnjopolitičke teme, još jedan događaj izazvao je pozornost ovdašnje javnosti. Naime ovog je tjedna u trodnevnom posjetu Njemačkoj bio izraelski predsjednik Mosche Katzaw. Povod je 40. obljetnica uspostave diplomatskih odnosa između Izraela i Njemačke. Katzav je drugi izraelski predsjednik koji je dobio priliku da govori u Bundestagu:

Riječi kojima se Moshe Katzav obratio zastupnicima njemačkoga Bundestaga bile su oštre i upozoravajuće: «Ovdje, u ovoj zgradi, rekao je Katzav, počela je tragedija koja je dovela do sustavnog iskorijenjavanja židovskoga naroda. Trauma shoe židovski će narod dovijeka pratiti:

«Za shou ne može biti ni isprike ni oprosta. Brojni su pripadnici židovskoga naroda koji koš uvijek na ruci nose broj koji su im istetovirali nacisti. Ožiljci na duši osjete se još i u drugoj i trećoj generaciji. Obitelji žrtava i preživjelih holokausta žale i plaču do danas. Židovski narod i dalje osjeća bol i patnju.»

Moshe Katzav misli da je neispunjena nada njegovog naroda da nakon nacističkih strahota nikada više ne bude antisemitizma: «Danas smo svjedoci čitavoga vala ponovno oživjelog antisemitizma, kakvog ne poznajemo od kraja Drugog svjetskog rata, val koji prati agresivna propaganda huškanja protiv Židova i protiv države Izrael. Europskim vladama, a među njima i njemačkoj vladi, želimo odati priznanje za odlučne korake protiv tog trenda, ali te mjere nisu dovoljne. Zakoni i njihova provedba, odgoj i prosvjećivanje javnosti neophodni su» naglasio je izraelski predsjednik. Najviše ga zabrinjava što neonacističke snage postaju sve etabliranije u njemačkoj javnosti. Ta ideologija mora biti suzbijena još u početnom stadiju, smatra Katzav izražavajući uvjerenost da će njemačka demokracija pronaći put kako se suočiti s tim problemom. U svom je govoru posebno istaknuo značaj 40. obljetnice uspostavljanja diplomatskih odnosa između Njemačke i Izraela, zahvalio je za podršku koju Njemačka daje njegovoj zemlji, te ju je nazvao «pravim prijateljem Izraela.»

«Pretvorimo našu traumu iz prošlosti u nadu za budućnost, naš poseban odnos u most za prijateljstvo među narodima, sidro protiv totalitarizma i u korist ljudskih vrijednosti» poruka je izraelskog predsjednika.

U govoru, koji je više puta prekidan pljeskom, Katzav je progovorio i o stanju na Bliskom istoku. Izraelu, kako je rekao, prijetnju predstavljaju razvoj nuklearnog potencijala u Iranu i ekstremističke snage u redovima Palestinaca. No, istodobno je naglasio da je mir s Palestincima na dohvat ruke, a ta se povijesna prilika ne smije propustiti.

Njemački je parlament u četvrtak odlučio da se mandat vojnika Bundeswehra koji se u okviru multinacionalnih trupa stacionirani na Kosovu produži za godinu dana. Uprkos postignutom napretku, stanje na Kosovu nije dovoljno stabilno, izjavio je pred zastupnicima Bundestaga ministar obrane Peter Struck i dodao:

„Društveni i politički razvoj Kosova i dalje je ugrožen. Razlozi za to su prije svega loša ekonomska situacija, kriminal, međuetnička netrpeljivost i sukobi te politički ekstremizam“.

Njemački Bundeswehr na Kosovu ima 2600 vojnika. Za produženje mandata glasale su i oporbene stranke a protv se izjasnilo samo 7 zastupnika.