1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Tjedan u Berlinu

Lidija Klasić22. listopada 2004

Personalna kriza u CDU-u, zasjedanje Bundestaga i jos jednom izrazena jasna podrska Njemacke pocetku pregovora o pristupu Turske Evropskoj Uniji odnosno novoj Evropskoj Komisiji- to su bile politicke teme tjedna u Berlinu.

https://p.dw.com/p/9ZIY
Foto: AP

A sasvim osobnu podrsku je od sefa vlade dobio i buduci novi predsjednik Evropske Komisije kada sui se nakon razgovora u srijedu zajedno obratili novinarima u kancelarskom uredu.

"Nadam se da ce predsjednik i njegova komisija dobiti uvjerljivu potvrdu Evropskog Parl koja bi dosla iz svih politickih grupacija. Trebamo jaku komisiju i gospodin Barosso je dokazao da je u stanju takvu osnovati i poduprijeti...upravo sada kada se radi o potpisivanju evropskog ustava ali jos vise o njegovoj ratifikaciji trebamo jaku komisiju, Njemacka je zato vrlo zainteresirana i ja sam gospodinu Barossu obecao punu i nepodjeljenu podrsku..." tako se kancelar Schröder nakon jednostanog, povjerljivog i vrlo prijateljskog razgovora s designiranim novim Evropskim Komesarom jednoznacno stavio na stranu nove komisije. Do kontroverzi je doslo kada se posebno socijlademokratska frakcija pobunila protiv talijanskog imenovanja komesara za unutrasnje poslove, ranijeg papinog savjetnika Buttiglionea koji je u pripremnim razgovorima pokazao netoleranciju prema homoseksualcima, zenama ili traziocima azila. Kriticare predvodi njemacki zastupnik iz redova SPD-a, Schulz. Barosso je sada u Berlinu naglasio kako ce se naci, citat "uravnotezeno rjesenje"- no osim personalnih, ima i drugih teskih zadaca koje ce stici novu komisiju- prije svega eventualni pocetak pregovora s Turskom. Kancelar Schröder je gostu iz Bruxellesa opet ponovio kako Njemacka pocetak pregovora s Turskom podrzava a sam buduci sef Evropske komisije je potvrdio svoj image realiste i pragmaticara: "Zadnja stvar koju trebamo sada u Evropi, u ovom zaista kljucnom momentu jest bilo koja vrsta krize..." U to se nada i turski ministar vanjskih poslova, koji je Berlin posjetio na samom pocetku tjedna.

"Zajedno stojimo pred vaznim odsjeckom naseg puta i pred vrlo vaznom odlukom. S naseg stanovista je takodjer jasno da je vrlo vazno da se reformski proces u Turskoj nastavi:"

Tako je njemacki ministra vanjskih poslova Fischer, nakon razgovora s gostom iz Ankare, sazeo dvije bitne pozicije crveno-zelene koalicije- podrsku punopravnom clanstvu Turske u Evropskohj Uniji i zahtjevu da apsolkutni preduvjet za to budu dalekosezne reforme- prilagodjavanje stupnja zastite ljudskih prava, demokratskog sistema i pravne drzave evropskim standardima, sto drugim rijecima znaci da je stvarno prikljucivanje Turske Bruxellesu na dugom stapu, perspektiva za iduce desetljece ili dva.Istodobno, njemacki ministra vanjskih pslova nije propustio iskoristiti i unutrasnjepoliticku dimenziju koju je otvorila kampanja konzervativnih protiv pristupa Turske:

"Ako püratim diskusiju koja se razvila kod nas, covjek bi pomislio da se ne govori o pocetku pregovora o pristupu nego da se o njemu vec neposredno odlucuje. No to nije tako, nakon sto je od obecanja proslo 40 godina radi se o tome da se napredak kojeg je utvrdila Evropska Komisija u odnosu na kopenhaske kriterije zaista posteno i vrednuje..."

U medjuvremenu je CDU odustao od ideje skupljanja potpisa protiv pristupa Turske Uniji- a turski sef diplomacije, Gül pokazao zavidnu mjeru toletrancije u odnosu na rezerve koje se uostalom ne pokazuju samo u Njemackoj:

"Diskusije koje se u raznim zemljama vode o Turskoj drzimo potpuno normalnima. Samo je po sebi razumljivo da u demokratskim drzavama postoje razlicita misljenja...ali ocekujemo da nas se prosudjuje objektivno, bez diskriminacije..."

Jedna od drzava koja ima velike rezerve jest najuzi njemacki saveznik, Francuska i ne treba sumnjati da bi, na trojnom sastanku Schröder-Chirac- Erdogan, zbog pripreme kojeg je Gül i dosao u Berlin, Njemacka mogla biti dobrodosli zagovornik Ankare.

Evropska komisija je doduse Turskoj sto se tice napredovanja prema bruxelleskim standardima dala dobre ocjene ali jedna nevladina organizacija- Transparency International- koja se bori protiv korupcije ima velike rezerve- iako cini se i u najrazvijenijem svijetu sklonost mutnim poslovima ne postaje manjom, Zanimljivo je kako su u tom sklopu rangirane drzave bivse Jugoslavije.

Na 29 mjestu, ispred Italije koja je 35. Slovenija ma medjunarodnoj ranglisti nekorumpiranosti stoji bolje nego i neke straije clanice Evropske Unije te daleko ispred svih bivsih jugoslavenskih drzava. Hrvatska na toj listi dijeli 59 mjesto s Kolumbijom, El Salvadoromn, Peruom i Slovackom, BH je zajedno s Egiptom i Ganom 70. Dok su Srbija i Crna Gora et Makedonija na niskom 106 mjestu, u drustvu s Bolivijom, Hondurasom, Zimbabveom ili Ukrajinom. Organizacija Transparency International, koja je pred nekoliko godina svoj pionirski i sa sluzbenih mjesta cesto kritizirani posao, pocela analizirajuci devedesetak drzava, danas svoje povjerenike ima u njih 146 pri cemu je za ovu godinu ranglista obuhvatila 133 mjesta jer u mnogim je drzavama stupanj korumpiranosti isti. Zemlje Evropske Unije medjutim, iako bi se to moglo ocekivati ili prizeljkivati, nisu sve u prvom dijelu tablice- iako je Njemacka na njoj pozitivno napredovala:

"Mozemo se veseliti, Njemacka se opet popela malo vise- s dvadesetog mjesta prije tri godine je sada petnaesta sto jos uvijek nije velicanstveno ali ipak..."

tako je sef Transparency Internationala, organizacije koja po cijelom svijetu prati i vrednuje stupanj korupcije te prema tome rangira drzave, prokomnetirao njemacki polozaj u dobrom prvom dijelu ljestvice. Kao i ranije, najmanje korupcije postoji u skandinavskim drzavama te na Novom Zelandu i u Singapuru, prema jugu i jugoistoku kontinenta sklonost podmicivanju raste a gledajuci svjetske razmjere, najvise ga ima u drzavama kao sto su Haiti, Azerbejdzan ili Paragvaj. U Evropi su najdrasticniji primjeri korupcije otkriveni u Poljskoj ili Turskoj. No, sklonost podmicivanju poticu i oni koji mito daju- u Njemackoj je dugo vremena potplacivanje stranih poslovnih partnera , naravno dobro i konkretno dokumentirano, sto bi morali na umu imati svi oni koji mito primaju, moglo cak biti otpisano od poreza dok su istodobno nevladine organizacije kritizirale rezime u kriznim podrucjima u kojima je svaka obnova ili poticanje privrednog razvoja bilo moguce samo preko privatnih dzepova- kako politicara tako i drzavnih sluzbenika ili privrednih sefova. Organizacija Transparency International se vec godinama protiv kriminala te vrste bori iznosenjem u javnost svojih istrazivanja te rangiranjem drzava- sto je postalo vazan elemenat u medjunarodnim procjenama isplativosti investicija u nekom podrucju.

Mutni poslovi su prelazna zona prema kriminalu a s njegove druge stranbe je medjunarodni terorizam. Moze se uciniti da je borba protiv njega trenutno manje istakbnuta tema- no to se odnosu samo na medijsku eksponiranost- u pozadini je stalno prusutna a ovog se tjedna to pokazalo i u Bundestagu

Mi kao FDP kazemo da teroristickoj opasnosti moze se suprostaviti i zu ocuvanje nacela pravne drzave- ako se ovdje sve pomijesa, tada ne trebamo ni debate o uvjetima pod kojima se prisluskuju telefoni i slicno- ako inace svaka institucija i bez postivanja tih pretpostavki moza svakoga nadlgedati- tako je zastupnik Stadler sazeo rezerve Liberalne stranke u odnosu na prijedlog s konzervativne frakcije u Bundestagu- da savez i pokrajine osnuju zajednicki centar za borbu protiv terorizma:

"Otvaranjem jesdnog centara za anlizu bi postojeci analiticki potencijal u podrucju islamistickog terorizma bio personalno i prostorno koncentriran kako bi se omogucila jos brza i efikasnija razmjena informacija..."- smatra unutrasnjepoliticki strucnjak CDU-a Binninger koji ministru unutrasnjihbposlova crveno-zelene koalicije, Schilyu predbacuje teske propuste u sigurnosnoj politici- navodno jer je ministar zagovornik centralizacije, na racun federalizma sto na sigurnosnom planu otezava razmjenu informacija i brzo djelovanje. Prijedlog je sacinjen na pozadini propusta i nespretnosti koji su e u zadnje vrijeme dogodile u detektiranju raznih islamisticko-fundamentalistickih skupina a jos vise "spavaca" raznih teroristickih organizacije koji su cini se, u Njemackoj nalazili sigurno utociste- no tema je osjetljiva i time jedva pogodna za javne polemike u Bundestagu- sto je istodobno cini i jos osjetljivijom i podloznom razlicitim interpretacijama. Zbog svega je crveno-zelena koalicija u dogovaranju antiteroristickih mjera upucena na punu suradnju s opozicijom pa se u odnosu na konzervativni prijedlog pokazala opreznom: nije ga u potpunosti odbila nego samo upozorila da pokrajine stalno traze vece kompetencije ali kada dodje do konkretnog, prakticni koraci izostaju. S tim obrazlozenjem je prijedlog vracen u odbor za unutrasnju politiku.