"Tko misli ljeti, ima više zimi..."

Split među turistima iz cijelog svijeta postaje sve popularniji - to potvrđuju podaci Turističke zajednice. U prvih devet mjeseci ove godine grad pod Marjanom posjetilo je 287.073 gostiju iz preko 70 zemalja koji su ostvarili 829.307 noćenja, što je 22 posto više nego u istom vremenu lani. Nijemci su po broju noćenja (81.122) izbili na prvo mjesto.

No, gdje se smjestio rekordni broj gostiju kad znamo da se posljednje veliko ulaganje u turizam dogodilo 2006. godine otvaranjem hotela Le Meridien Lav?, upitali smo Vedrana Matošića, direktora splitske Turističke zajednice. “Ove smo godine imali 1.400 postelja u privatnom smještaju više nego lani i to je utjecalo na ostvarenje rekordne sezone. Posljednjih godina turistički promet raste po stopi od desetak posto godišnje i definitivno nam nedostaje hotela. Imamo tek 2.100 postelja u hotelima, dvije tisuće u hostelima, a čak osam tisuća u privatnom smještaju. Splićani preživljavaju krizu zahvaljujući turizmu”, zaključuje Matošić.

Za 20 dana, 2.000 eura

Jedna od njih je Smiljana Rađa (49), mala poduzetnica koja zapošljava pet ljudi. Smiljana je zapala u nevolje jer je podigla kredit u švicarskim francima kako bi kupila dvosobni stan. Nakon osam godina otplaćivanja kredita zbog jačanja franka mjesečna rata porasla je za više od dvije tisuće kuna pa sada iznosi oko šest tisuća kuna, dok je glavnica skočila sa sto tisuća eura na 130 tisuća eura. U međuvremenu je recesija dotakla i njezin posao. “Ovog ljeta sam se s kćerkom preselila k ocu. Kako sam se nepripremljena upustila u taj posao iznajmljivanja, stan je bio pun tek 20 dana a zaradila sam dvije tisuće eura, za pokrpat minus na kartici. Dogodine ću pametnije, uprihodit ću barem 3.500 eura”, uvjerena je Rađa. Turisti su Smiljanin stan pronalazili putem internetske stranice, a noćenje u dvosobnom stanu su plaćali između 50 i 100 eura, ovisno o dobu sezone. Gosti su joj bili mahom mladi ljudi i to Finci, Rumunji, Englezi i Španjolci.

Noćenje od 20 do 35 eura

Iskustvo Dijane Barić Perić (25), studentice organske biokemije, bogatije je od Rađinog. Dijana kaže da je ljetos, a sezona je za nju završila tek 23. listopada, zaradila godišnju plaću. Ovo je bila druga sezona da se bavi iznajmljivanjem svoga i roditeljskog stana, a posredovala je u iznajmljivanju još dva stana.

“Počela sam se baviti iznajmljivanjem nakon što sam se udala i rodila. Ljeti se moji roditelji iz njihovog stana u Slavićevoj ulici presele u vikendicu, ja sa suprugom i djetetom iznajmim jeftiniji stan u Splitu a naš dom na Kocunaru prepustim turistima. Svi su stanovi četverokrevetni a krevet se u srcu sezone, u srpnju i kolovozu, iznajmljuje po cijeni od 20 eura do 35 eura, ovisno o tome je li u stanu koji ima tri ili četiri zvjezdice. U lipnju su cijene 25 posto niže, u rujnu 15 posto niže. U špici sezone napunila bih da sam imala i deset stanova“, veli poduzetna Dijana. Gosti je nalaze putem internetskih stranica, uglavnom su mladi, između 25 i 30 godina, a najviše je bilo Francuza, Španjolaca, Engleza, te gostiju iz susjednih nam zemalja. „Nijemci su“, kaže Dijana, „tek negdje na osmom mjestu.“

Nijemci radije unaprijed planiraju

Budući da Nijemci radije planiraju putovanja putem njihovih turističkih agencija, ne idu izravno preko interneta, objašnjava zbog čega Nijemci, koji su prema podacima Turističke zajednice na prvom mjestu, nisu šampioni i među njezinim gostima. A Dijani treba vjerovati jer svakog turista upita zbog čega je odlučio ljetovati baš u stanu. „Žele neposredan kontakt s domaćim ljudima, osjećaju se slobodnije i ugodnije nego u hotelu, jeftiniji im je smještaj a imaju i kuhinju pa ne moraju trošiti novac za hranu u restoranu“, prenosi svoja saznanja radoznala studentica.

Korupcija barijera novim ulaganjima

Direktor Matošić uvjeren je da će do kraja godine posjetitelji u Splitu ostvariti 900 tisuća noćenja, te da će milijun noćenja planiranih kao cilj u 2015. godini biti postignuto već sljedeće sezone. Pa zašto onda nema poduzetnika voljnih investirati u hotele?, upitali smo Juroslava Buljubašića, splitskog poduzetnika koji se među ostalim bavi i hotelijerstvom. „Investitora ima, ali spora i korumpirana administracija, gradska, županijska i državna, koči svaki ozbiljniji projekt“, kaže Buljubašić i podsjeća kako je sa Zvonkom Kotarcem napravio projekt vrijedan oko pola milijarde eura a gradili bi marine, hotele sa ukupno 700 ležajeva, šetnice i druge sadržaje na jugoistočnom dijelu Splita, na potezu od Žnjana do Duilova. Ali ni nakon sedam godina projekt se nije maknuo s mjesta. Poduzetnik nije želio reći tko je tražio mito od njega, ali njegove tvrdnje potkrepljuju ovih dana objavljeni rezultati istraživanja Ekonomskog instituta u Zagrebu o utjecaju korupcije i drugih oblika kriminala na privatne tvrtke. Oko 1.500 upitanih tvrtki stavlja korupciju na treće mjesto prepreka poslovanju, odmah iza visokih poreza i složenih poreznih propisa, a mito se najčešće davalo da bi se ubrzao postupak.