1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Tko se boji kineskog gospodarstva?

Redakcijsko izvješće13. rujna 2007

Kinezi špijuniraju Zapad, kopiraju tehnička dostignuća, boli ih briga za sigurnost proizvoda, ne brinu za klimu, a da se o kršenjima ljudskih prava ni ne govori. To su vijesti koje su u zadnje vrijeme preplavile medije.

https://p.dw.com/p/BfXA
Kineski CEO navodno je plagijat BMW-ovog X5Foto: AP

Stručnjaci uglavnom ne dijele ta mišljenja, nego smatraju da nema većih razloga za zabrinutost te ističu da je u posljednje vrijeme mnogo toga promijenjeno na bolje. Osim toga, razvoj Kine i te kako je velika šansa za europsko gospodarstvo. To, među ostalim, proizlazi i iz bilance europsko-kineskih trgovinskih odnosa koju je početkom ovog tjedna objavila Europska trgovinska komora u Pekingu.

U bilanci su najprije navedene dobre vijesti: u Kini se i dalje intenzivno radi na gospodarskim reformama, a znatno su poboljšani zakoni o radnom i autorskom pravu te o energetici. I u bankarstvu su povećane mogućnosti za strana ulaganja. Europsko-kineska trgovinska razmjena porasla je za punih 21 posto i sada iznosi više od 250 milijardi eura. No, šef Europske trgovinske komore u Pekingu Jörg Wuttke spominje i drugu stranu medalje: «Trgovinski odnosi su vrlo pozitivni, ali na žalost i vrlo jednostrani. Mi smo prošle godine u Kinu izvezli robe u vrijednosti od 60 milijardi eura, dok je izvoz iz Kine u Europu iznosio 190 milijardi eura. Čini se da će se ta razlika ove godine ponovo povećati, a to znači da će se jednog dana sigurno pretvoriti i u politički problem.»

Njemačka voli bogate kupce

Nasuprot tome, činjenica da će Kina uskoro biti najveći svjetski izvoznik nimalo ne zabrinjava dosadašnjeg glavnog izvoznika Njemačku. Predsjednik njemačke Udruge za vanjsku trgovinu Anton Börner dapače ističe: «Čak štoviše, dobro je da Kina postane vodeći izvoznik. Za nas vrijedi pravilo: što bogatiji kupac, to bolji posao. S tim se mogu pomiriti i mogu također reći da će biti još više novih radnih mjesta ako Kina postane najveći svjetski izvoznik, nego ako to zauvijek ostanu Nijemci.»

No, izvoz kineskih proizvoda samo je jedan aspekt europsko-kineskih gospodarskih odnosa. Tako veliki problemi i dalje predstavlja otežani prodor stranih tvrtki na kinesko tržište. To se, primjerice, ogleda kako u stalnim promjena poreznih propisa tako i u strogom nadgledanju stranih tvrtki posebice u automobilskoj, petrokemijskoj i energetskoj industriji. Jörg Wuttke iz Europske trgovinske komore u Pekingu kaže: «Još uvijek imamo visoke investicijske prepreke. Na primjer, na pojedinim područjima možemo imati udio u vlasništvu tvrtki od maksimalno 50 posto. Osim toga, dodatno ograničenje predstavlja i odredba da se određeni proizvodi moraju proizvoditi u Kini ukoliko ih se u Kini želi i prodavati. Toga više ne smije biti.»

Proizvodi štetni po zdravlje samo iznimka

Procjenjuje se da bi Europljani u Kini mogli zarađivati 20 milijardi eura više kada ne bi bilo takvih ograničenja. Zato Europska trgovinska komora traži veću transparentnost i prije svega poštene uvjete.

Burne reakcije europskih građana izazvale su i zadnje afere oko manjkavih kineskih proizvoda koji čak mogu imati negativne posljedice i za zdravlje. No, predsjednik njemačke Udruge za vanjsku trgovinu Anton Börner ističe da je bojazan neopravdana jer se radi o vrlo malom broju slučajeva: «Kod tako ogromnih količina koje se izvoze i prodaju ne može se isključiti pojavljivanje crnih ovaca.»

Zabrinjavajuća krađa intelektualnog vlasništva

Veliki problem predstavlja i zaštita intelektualnog vlasništva. 80 posto svih krivotvorenih proizvoda koji su zaplijenjeni u Europi dolazi iz Kine. Kineska je Vlada pokrenula veliku kampanju protiv krivotvoritelja i pooštrila zakone. No, kako ističe šef Europske trgovinske komore u Pekingu Wuttke, problem je provedba tih propisa u pokrajinama: «Ono što kod Kine često upada u oči je koliko malo vlasti središnja Vlada ima u pokrajinama. Kineska Vlada nije ni približno tako moćna i centralistička kao što to mnogi vjeruju.»

Oko navodnih kineskih plagijata uzbudili su se duhovi i na danas otvorenoj izložbi automobila IAA. Kinezi su ondje predstavili više modela, no najviše se prašine podignulo oko automobila CEO koji, prema mišljenju BMW-a svojim dizajnom zapanjujuće liči na njihov model X5. Ono po čemu su kineski automobili sigurno nenadmašivi je njihova niska cijena i to je također jedan od razloga za još glasnije optužbe na račun navodno ukradenog dizajna. No, Savez proizvođača automobila odbija takve paušalne ocjene, a njegov predsjednik Matthias Wissmann kaže: «Plagijati su uvijek loši i protiv njih se mora boriti. Ali vjerujem da u kineskoj automobilskoj industriji postoji velika kreativnost i mislim da tome moramo odati priznanje.»