Tko si još može priuštiti glazbeni odgoj?

Pune entuzijazma Mikka i Luisa pušu u svoje blokflaute. Doduše svaki ton nije baš na svom mjestu ali učiteljica Barbara Letz iz privatne glazbene škole „Sinn&Sein“ je zadovoljna napretkom svojih učenica. I Mikka i Luisa pričaju o tome kako im je u ovoj privatnoj ustanovi jako zabavno. Za razliku od škole u kojoj se glazbeni odgoj održava samo jednom tjedno. I na njemu se ne uči sviranje nekog instrumenta ili čitanje nota. Umjetno toga djeca "slikaju glazbu". "Kada mi se nešto sviđalo upotrebljavala sam žutu boju. A kada ne crnu", objašnjava osmogodišnja MIkka.

Gubitak utrke s prirodnjacima

Glazbeni odgoj u državnim školama sve više pada u drugi plan. Smanjenje interesa učenika ne može biti razlog jer istodobno privatne glazbene škole bilježe porast zanimanja. "Žalosno je da se prema glazbenom odgoju u školama odnosi maćehinski", kaže Dorothee Pflugfelder, voditeljica Udruge njemačkih školskih glazbenika. Prema podacima ove organizacije čak 82 posto sati glazbenog odgoja se jednostavno ne održi zbog manjka nastavnog osoblja ili ga održe pedagozi koji za takvu vrtu nastave nisu obučeni.

Postoje čak i slučajevi gdje "uskaču" i roditelji s oskudnim umijećem sviranja nekog instrumenta. Na mnogom osnovnim i srednjim školama već godinama zapravo ni nema redovite nastave glazbenog. Izgleda da i na školama, kao i u društvu, "beskorisni" predmeti poput glazbenog i likovnog odgoja gube utrku s prirodnim znanostima. Ni za maturu glazbeni nije potreban pa ovu nastavu mnogi ne shvaćaju ozbiljno.

Glazba nepristupačna mnogima

No da ima roditelja kojima je važan glazbeni odgoj njihove djece pokazuje i navala na privatne glazbene škole. Ovdje djeca poput MIkke i Lusie uče svirati prave instrumente. Pritom nije važno što ove dvije djevojčice uče instrument koji polako izlazi iz mode. Za učiteljicu Barbaru Latz je blokflauta još uvijek idealni instrument za početnike. I vjeruje da će ponovno doći u modu. Samo joj je potreban neki "kick" kao što se to dogodilo violini kojoj je nakon medijske prisutnosti violinista (i zabavljača) Davida Garretta naglo porasla popularnost među mladim Nijemcima.

No na prvom mjestu po popularnosti instrumenata je godinama neprikosnoven klavir. Na drugom je mjestu gitara. "Danas djeci na raspolaganju stoji mnogo više instrumenata prilagođenih njihovom uzrastu nego što je to bio slučaj do još prije nekoliko godina", kaže Latz. Njezina privatna glazbena škola posluje dobro. Broj polaznika privatnih glazbenih škola posljednjih desetak godina je u stalnom rastu, trenutno se kreće oko 920.000. No privatne glazbene škole nisu jeftine. Tako djeci iz socijalno slabijih obitelji ne preostaje ništa drugo nego glazbeni odgoj u državnim školama. Nastavnici tzv. glavnih i specijalnih škola, na kojima uglavnom završavaju učenici koji ne postižu dovoljno dobre rezultate za nastavak školovanja na gimnazijama, govore o tomu kako se najveća većina njihovih učenika do petog razreda nije susrela s klasičnom glazbom. Nekim instrumentom vladaju samo poneki.

Svakom djetetu jedan instrument

Potrebu za glazbenim opismenjavanjem mlađih naraštaja spoznali su neki poznati glazbenici poput violinistice Anne-Sophie Mutter koja se aktivno uključila u rad zaklada za potporu glazbenom odgoju. I operne kuće diljem zemlje redovito provode akcije kako najmlađe naraštaje upoznale s klasičnom glazbom. U Ruhrskoj oblasti, bivšem rudarskom i metalurškom području na sjeverozapadu Njemačke koje muče teški socijalni problemi, prije nekoliko godine je s uspjehom pokrenuta akcija pod nazivom "Svakom djetetu jedan instrument".

Sve ove inicijative s međutim samo kap u moru koje neće riješiti osnovni problem. Velika većina njemačkih učenika i dalje će samo tu i tamo dolaziti u doticaj s glazbenim odgojem. Luisa i Mikka su tu više sreće. One si više ne mogu zamisliti život bez svojih blokflauta.