Tržište rada u EU - čega se boji Njemačka?

Zemlje poput Njemačke i Austrije su zbog toga unutar EU ishodile posebna pravila. Sedam dugih godina po tom pravilu radnici iz novih istočnih članica Unije ne smiju dobiti posao u starih 15 zemalja članica. To se pravilo, kako je dogovoreno, treba ispitati svake dvije godine. Dvije godine nakon proširenja Španjolska, Portugal i Finska su spremne otvoriti svoje tržište rada i za istočne Europljane. Njemačka vlada je na jučerašnjem sastanku odlučila da radnici s istoka ni u iduće tri godine nemaju pravo pristupa tržištu rada. To bi se itekako moglo osvetiti njemačkoj privredi.

Komora je za liberalizaciju

Njemačka industrijska i trgovačka komora, DIHK, zahtijeva brzo otvaranje njemačkog tržišta rada i uslužnog sektora za radnike iz istočne Europe. U iduće tri godine savezna vlada mora omogućiti slobodnije poslovanje građana i poduzeća iz novih EU-članica, naprimjer Poljske ili baltičkih zemalja, kaže predsjednik Komore, Ludwig Georg Braun. U suprotnom, tvrdi on, Njemačka će proigrati svoje šanse na tržištima Srednje i Istočne Europe: «To znači da Nijemco neće imati priliku pružanja usluga u Poljskoj, Slovačkoj ili Češkoj. A postoji cijeli niz usluga njemačkoh poduzeća koje bi tamo mogle biti tražene. To znači da se samo blokiramo međusobno.»

Vlada «blokira»

S tom temom se jučer pozabavio savezni kabinet. Ministar rada Franz Müntefering je predložio produžavanje postojećih pravila za istočne Europljane. Njemačko tržište rada želi blokirati pristup radnika s istoka namjanje do svibnja 2009., možda čak i 2011. „Kada bi već sada ukinuli blokadu našeg tržišta rada morali bi računati s još većim priljevom gastarbajtera iz zemalja s niskom razinom plaća, a to bi moglo dovesti do napetosti na njemačkom tržištu rada“, stoji u prijedlogu koji je Müntefering predstavio, a kabinet podržao. Napetosti u ovom kontekstu znače još više nezaposlenih njemačkih građana. A u ovom trenutku ich je pez posla oko 5 milijuna.

Bruxelles opominje Njemačku

Postojeća regulacija pogađa sve posloprimce iz isočne Europe koji žele raditi za nekog njemačkog poslodavca. One se odnose i na građevinske radnike, ali i čistačice koje u Njemačku šalju istočnoeuropska poduzeća. Savezna vlada je se svojom odlukom oglušila na preporuku Europske komisije. Bruxelles tvrdi da gastarbajteri iz novih zemalja članica ne predstavljaju opasnost za nacionalna tržišta rada. Povjerenik za industriju, Günter Verheugen svoje je njemačke zemljake podsjetio nedavno da oni mogu samo zadržati, ali ne i izmijeniti razvoj fleksibilnijeg zapošljavanja unutar Unije: «2011. će u Europi na snagu stupiti liberlizacija tržišta rada. A 2011. istječu sva posebna prijelazna pravila koja su u Ugovoru o proširenju Europske unije napravljena zzbog Njemačke.»

«Opipljive» prednosti otvaranja

Bruxelles nadalje argumentira da su zemlje poput Velike Britanije, Irske i Švedske, koje su u potpunosti otvorile svoje radno tržište jeftinijoj konkurenciji s istoka, bilježe visoku stopu gospodarkog rasta i zapošljavanja. A jedna studija Europske unije dokazala je da zemlje koje blokiraju pristup radnicima s istoka, naprimjer Njemačka, imaju puno više problema s radom na crno nego druge zemlje.