Tradicionalno problematični odnosi UN-a i Izraela

Glavni tajnik UN-a Kofi Annan trenutačno putuje po Bliskom istoku, kako bi pripremo uvijete za raspoređivanje mirovnih snaga Ujedinjenih naroda u Libanonu. Nakon posjeta Bejrutu i južnom Libanonu, u utorak je otputovao u Izrael. U srijedu ujutro je s izraelskim premijerom Ehudom Olmertom razgovarao o ulozi budućih snaga UN-a na graničnom području između Izraela i Libanona. Odnos između Izraela i Ujedinjenih naroda oduvijek je bio problematičan.

Ljutiti glavni tajnik

Ono što glavni tajnik UN-a momentalno radi u Izraelu nije baš posjet starim prijateljima. Smrt članova misije UNIFIL koju je prouzročilo izraelsko oružje razljutilo je Kofia Annana, a napad na Libanon je povrijedio njegov osjećaj za pravdu. «Libanonska vlada nije podržavala ono što je Hesbolah počinio i jasno je to pokazala. Kažnjavati ljude u Libanonu i jednu demokratski izabranu vladu stavljati pod takav pritisak da bi zbog toga mogla i pasti, stvarno je problematično», rekao je glavni tajnik UN-a.
Ova je kritika u Jeruzalemu naišla na vrlo negativan odjek, kao što je pokazao izraelaski veleposlanik pri UN-u Dan Gillerman: «Upravo smo čuli izviješće glavnog tajnika. Moram reći da sam više uznemiren zbog onoga što nije rekao nego zbog onoga što jest». Gillermann je ponovno imao osjećaj da je Izrael pribijen na stup srama, a da nisu imenovani pravi neprijatelji Izraela niti navedeni razlozi za nasilno izraelsko ponašanje.

Izrael se žali na nepravdu

To je prava mora za Izrael kao zemlju članicu UN-a. Gillermann i većina njegovih prethodnika vjerovala je i još uvijek vjeruje da su Ujedinjeni narodi neprijateljski rapoloženi prema njihovoj zemlji i da je Generalna skupština već više puta nepravedno i jednostrano osuđivala Izrael. To i nije krivi dojam, budući da od šezdesetih godina jednu rezoluciju o Izraelu za drugom izglasavaju arapske zemlje zajedno sa brojnim zemljama u razvoju.

Otkako je Sovjetski Savez nakon šestodnevnog rata odustao od neutralnosti prema zemlji koju je ustanovio UN, Izrael je postao i novčić za potkusurivanje u hladnom ratu. UN je više od 300 puta osudio Izrael, i židovska je država na to reagirala otvorenom kritikom. «To je nekakva virtualna stvarnost, u kojoj postoji samo jedna žrtva, u kojoj postoje samo palestinska prava, ali nikakve obaveze, u kojoj postoje samo izraelske obaveze ali nema nikakvih izraelskih prava», prosvjedovao je izraelski veleposlanik.

No dok se možda na Generalnoj skupštini verbalni napadi na Izrael koriste kao propaganda protiv njega, Vijeće sigurnosti, koje je orijentirano na rješavanje kriza, na to prije svega gleda kroz konflikte, ratove i ljudske živote.

Nepobjedivi američki veto

Stotinu puta je već takozvano palestinsko pitanje pretočeno u neku Rezoluciju, a da je Izrael uglavnom nije poštovao. A kod uistinu kritičnih odluka Vijeća sigurnosti, Izrael se uvijek mogao pouzdati u Washington. Za to su jamci bili američki veleposlanici poput Johna Danfortha: «Kladim se u moju lijevu ili desnu ruku da rezolucija neće proći». Zaštitnička američka veta oko rješavanja palestinskog pitanja dovodila bi arapski lager do bijesa i uzrokovala nove ljutite reakcije na Generalnoj skupštini. Kofi Annan je htio prekinuti ovaj zatvoreni krug. On je Izrael posjećivao češće od svojih prethodnika i postavio je na dnevni red UN-a antisemitizam kao temu.

Od 2000. godine Izrael nije više izoliran. On je član skupine Zapadne Europe i preko nje ima pristup najvišm tijelima UN-a. Ujedinjeni narodi su upravo na Annanovu inicijativu, gotovo 60 godina nakon okončanja Holocausta, uveli spomen-dan za njegove žrtve.