Tragična pogibija makedonskog predsjednika

U Mostaru je jutros pocela dvodnevna međunarodna konferencija o investiranju u Bosni i Hercegovini. Konferenciju je medutim zasjenila tragicna pogibija makedonskog predsjednika Borisa Trajkovskog koji je trebao na njoj sudjelovati. Pretpostavlja se da je zrakoplov Trajkovskog i njegovih suradnika zbog lošeg vremena udario u planinu Hrgud na području istočne Hercegovine. Na popisu zrtava koji su objavili makedonski mediji savjetnici su u uredu predsjednika Dimka Ilkovska-Boskovic, Anita Lozanovska i Risto Blazevski, duznosnik ministarstva vanjskih poslova Mile Krstevski, te dva člana osiguranja i dva pilota.

47-godišnji makedonski predsjednik slovio je kao umjereni političar koji je predano radio na smirivanju ne uvijek mirne i jednostavne političke situacije u Makedoniji. Pravnik po struci, u političke vode upustio se relativno kasno, nakon što je poslije studija, napravio karijeru u gospodarstvu. Na mjesto presjednika došao je naslijedivši Kiru Gligorova, prvog predsjednika neovisne Makedonije s kojim je dijelio uvjerenje da Makedonija bez usuglašavanja interesa između slavenskog građanstva i albanske manjine ne može opstati. Na predsjedničku funkciju stupio je u listopadu 1999. kada je napetost između slavenske većine i albanske manjine u zemlji počela opasno rasti. Trajkovski je zbog svog angažmana u rješavanju sukoba na Balkanu stekao međunarodni ugled, pogotovo za vrijeme rata na Kosovu 1999. Tada je, naime, oštro kritizirao međunarodnu zajednicu da je ostavila Makedoniju na cjedilu s 350 000 izbjeglica s Kosova. Hrabrost i dalekovidnost pokazao je prije svega u svom govoru pred makedonskim parlamentom 2001. u kojem je od zastupnika tražio da prihvate reformski paket dogovoren na Ohridu kako bi se okončao sukob između albanskog i slavenskog stanovništva Makedonije. Svojom brigom za položaj albanske manjine u zemlji često je navlačio na sebe bijes makedonskog građanstva:

"Nema više i manje vrijednih kultura, nema manje i više vrijednih civilizacija. Nema više i manje vrijednih jezika ili vjera jer nema manje i više vrijednih ljudskih bića,” tvrdio je Boris Trajkovski. Predstavnici međunarodne zajednice koji su imali prilike surađivati s makedonskim predsjednikom šokirani su i ožalošćeni. Visoki povjerenik Europske unije za vanjsku politiku i sigurnost, Javier Solana izjavio je:

”Predsjednik Trajkovski bio je veliki čovjek, strastven čovjek, čovjek koji je gurao svoju zemlju naprijed - ne samo prema reformama, nego i prema zapadnoj Europi.”

Odajući počast minutom šutnje u Europskom parlamentu, njegov predsjednik Pat Cox rekao je o Trajkovskom:

”On je bio čovjek koji je donio pomirenje u svoju zemlju punu separatističkog potencijala. Bio je ujedinitelj i pomiritelj u čitavoj regiji, pravi Europljanin, čovjek topla srca i ugledni posjetitelj ove institucije.”

Sudbina je htjela da je Trajkovski poginuo točno na dan kada je Makedonija trebala u Dublinu Irskoj kao predjedajućoj Vijećem EU-a službeno predati zahtjev za primanjem u Europsku uniju - dokument za koji se poginuli makedonski predsjednik posebno zalagao, posljednji dokument s njegovim potpisom.