Troše li Nijemci premalo ili su s pravom štedljivi?

Dopisnik londonskog tjednika The Economist za Njemačku, napisao je da je težak posao, nagovoriti Njemaca da otvori svoj novčanik. Odreći će se i usluge i bogate ponude robe ako bi mu to uštedjelo nekoliko eura. Nigdje drugdje udio na tržištu trgovina s jeftinom robom poput Lidla i Aldija nije tako visok. U Njemačkoj on naime iznosi 45 posto, dok u Velikoj Britaniji iznosi jedva sedam posto.

Njemci i osobna potrošnja

Ekonomski procvat odvija se uvijek po istom modelu: prvo raste potražnja iz inozemstva, zatim dolazi do porasta investicija i na kraju do porasta osobne potrošnje. No ovaj zadnji korak je već pri prošlom gospodarskom poletu u Njemačkoj izostao, tvrdi profesor Michael Grömling iz Instituta za njemačko gospodarstvo u Kölnu. "Došlo je do porasta izvoza, povećanog ulaganja, procvalo je i tržište rada, no i dalje smo imali problema sa potrošnjom. Djelomično bi se to moglo objasniti nekim posebnim učincima. S jedne strane došlo je do porasta cijena sirovina, porast cijene nafte bio je težak udarac na privatne potrošače. U obzir treba uzeti i povećanje poreza iz 2007. no, ni štedljivost Njemaca nije za zanemariti.

Njemačka štedljivost

Nijemci gotovo 13 posto svojih raspoloživih prihoda stavljaju "na stranu". Samo je u nekim zemljama istočne Azije taj postotak veći - no to se može objasniti činjenicom da tamo ne postoji sistem starosnog osiguranja. "Postavlja se pitanje da li Nijemci previše štede ili pak oni u drugim zemljama premalo štede. U tom pogledu bih se radije priklonio mišljenju da Nijemaci štede, da bi se što bolje pripremili na izdatke do kojih će ubrzo doći zbog negativnih demografskih promjena u zemlji. Druge zemlje možda još nisu prepoznale te signale vremena. A dio krize, koju smo proživjeli, povezan je s činjenicom da su druge zemlje vjerojatno trošile iznad svojih mogućnosti i nisu dovoljno štedjele", objašnjava Grömling.

Njemačka vlada pripremila je dva konjunkturna paketa za ublažavanje posljedica krize. No osim male konjunkture u automobilskoj industriji zahvaljujući subvencioniranoj akciji otkupa polovnih automobila, napori vlade nisu imali mnogo uspjeha. Najavljena je konsolidacija proračuna, vlada se složila oko paketa štednje - no izgledi za povećanje osobne potrošnje su opet slabi. "Tek ćemo vidjeti da li se konsolidacija proračuna može provesti kroz povećanje poreza. Ako to uspije, sigurno će patiti osobna potrošnja. No i država može uštedjeti na svojim troškovima, a da zbog toga ne pati osobna potrošnja građana. Za povećanje osobne potrošnje vrlo je važan oporavak tržišta rada, a trenutačno smo na dobrom putu", kaže on.

Povećanje plaća nije odgovor

Ako polet njemačkog gospodarstva svaki put zakaže na posljednjem koraku, na unutrašnjoj potražnji, možda bi sindikati trebali voditi ekspanzivnu politiku plaća, a ne biti toliko skromni. No već je unaprijed poznato što će na takav prijedlog odgovoriti predstavnik poslodavcima bliskog Instituta za gospodarstvo: "Uvijek je bilo pokušaja da se preko ekspanzivne politike plaća potakne osobna potrošnja. No plaće su troškovni čimbenici za poduzeća i opravdano je pribojavati se gubitka radnih mjesta zbog prevelikog povećanja plaća. Na kraju krajeva, mnoga prijašnja iskustva pokazala su da sa smanjenjem općeg prihoda pada i kupovna moć građana. Dogovori o plaćama orijentirani na zapošljavanje su i u vrijeme krize nužnost", kaže Grömling.

Dakle, zaista je teško iz Njemca izvući novac, posebice ako se radi o njemačkom poslodavcu.

Autor: Rolf Wenkel / Ana Kontrec

Odg.ured: Željka Telišman