"Trump se igra s povjerenjem drugih zemalja"

Profesor ekonomije Irwin Collier sa Slobodnog sveučilišta u Berlinu je apsolvent uglednih sveučilišta Yale i MIT-a, a u bogatoj karijeri je bio i savjetnik Svjetske banke.

DW: Prilikom svog susreta s ruskim ministrom vanjskih poslova Lavrovom je američki predsjednik navodno proslijedio važne informacije iz kojih se može zaključiti izvor informacija i dovesti ga u opasnost u borbi protiv "Islamske države". To je objavio Washington Post, a onda i New York Times - dva ugledna američka lista, bez obzira na mišljenje Trumpa o njima. Bijela kuća niječe optužbe. Kome se može vjerovati?

Irwin Collier: U ovom slučaju, barem površno gledajući, vjerojatno su obje strane u pravu. Bijela kuća je izjavila kako predsjednik nije otkrio nikakve metode tajnih službi niti njihove izvore. To je sigurno točno. Ali predsjednik je odao tajne informacije iz kojih se može izvući zaključak o izvoru i načinu kako su tajne službe dobile te informacije.

Upravo to predsjedniku predbacuje i Washington Post. Njihov članak se temelji na izuzetno snažnim izvorima. Jedan citat u članku ukazuje da je njihov novinar imao pristup transkriptu razgovora. Dakle postoji protokol razgovora s Lavrovom. Povjerenstva za tajne službe Senata i Kongresa mogu zatražiti uvid u te protokole da vide, što je doista bilo rečeno.

Trump je navodno proslijedio informacije koje ne potječu od američkih tajnih službi, nego od službi savezničkih zemalja. Može li to imati posljedica za odnose SAD-a sa saveznicima, dakle i s Njemačkom kada je riječ o suradnji tajnih službi?

Apsolutno. Da Vam tako kažem: kao građevinski poduzetnik je Donald Trump navikao raditi s novcem drugih ljudi. On je posuđivao novac za projekte i ulazio u rizike gdje bi gubitke prije svega snosili investitori. Sada se podjednako lakomisleno ponaša prema obavještajnim saznanjima drugih ljudi i drugih zemalja. A to će imati posljedica. Vrlo je teško steći povjerenje drugih zemalja, ali vrlo ga je lako izgubiti.

U predizbornoj borbi je upravo Trump napao Hillary Clinton jer se "lakomisleno" odnosila prema povjerljivim informacijama kada je bila ministrica vanjskih poslova. Da li mu se to sada osvećuje? I mora li se sada Trump bojati kaznenog progona kojim je prijetio Hillary Clinton?

Sasvim je očito da tu ima sličnosti. Ali predsjednik je ovlašten sam odlučiti, koje informacije će biti tajne, a koje neće. Nitko ovdje ne optužuje predsjednika da je počinio zločin. Prigovor je prije svega kako je zloupotrijebio svoju moć. Da je netko tko radi za predsjednika učinio nešto kao što je učinio Trump, on bi mogao izgubiti svoje ovlasti pristupa tajnim podacima, mogao bi biti otpušten ili čak uhićen i osuđen i na deset godina zatvora zbog odavanja strogo povjerljivih informacija.