1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Turska: spremna za intervenciju u Siriji?

Martin Kübler / Svjetlana Rezo28. kolovoza 2013

Potencijalni saveznici u mogućoj vojnoj intervenciji u Siriji i te kako su zainteresirani za sudjelovanje Turske. No pristanak Ankare ovisi o više čimbenika.

https://p.dw.com/p/19XxC
Foto: imago/Xinhua

Turska razmatra mogućnost uključivanja u planiranu koaliciju, predvođenu SAD-om, protiv režima u Siriji, priopćili su vladini dužnosnici u utorak (27.08.2013). Međutim, veliki sigurnosni rizici, kao i pravni i politički izazovi, ograničavaju prostor turske vlade za takvo djelovanje.

Ako se osnuje koalicija zemalja protiv sirijskog režima, Turska bi se uključila u međunarodnu koaliciju, rekao je zamjenik premijera Bulent Arinc u utorak. "Ova međunarodna koalicija će vjerojatno biti sastavljena od 20 ili 25 zemalja. Turska bi se priključila sa željom da se prekine ovaj masakr u Siriji", dodao je on i dao do znanja da bi uključivanje bilo isključivo iz humanitarnih razloga."Turski ministar vanjskih poslova Ahmet Davutoglu je opisao napad otrovnim plinom kao "napad protiv čovječnosti" i naglasio da jedan ovakav zločin "ne može proći nekažnjeno". On je ponovio da je za Ankaru prioritet postizanje jedinstvenog stajališta oko Sirije u Vijeću sigurnosti UN-a. No, Ankara je sve više frustrirana (ne)djelovanjem Vijeća sigurnosti.

Izbjeglice iz Sirije na turskoj granici
Izbjeglice iz Sirije na turskoj graniciFoto: picture alliance/abaca

Pred teškim odlukama

Više od dvije godine, Turska poziva UN na multilateralnu intervenciju u Siriji i proglašenje zone zabrane leta, ali do sada nije uspjela uvjeriti ni zapadne saveznike, ni regionalne partnere. Sada, kada se očekuje intervencija u Siriji vođena američkom vojskom, i Turska mora preispitati svoje planove o mogućim akcijama protiv sirijskog režima. "Turska želi igrati važnu ulogu u budućim zbivanjima", rekao je novinar Serkan Demirtas za Deutsche Welle. "No, mnoge stvari još nisu jasne. Politički i vojni razgovori među saveznicima i partnerima i dalje traju", dodao je on.

Turska granica sa Sirijom duga je 910 kilometara. Sukobi tijekom zadnje dvije i pol godine imali su negativni učinak na sigurnosnu situaciju u turskom pograničnom području i stvorili su nove prijetnje za ovu zemlju, koja je članica NATO-a. Promatrači situacije u Turskoj ističu da bi se sigurnosna situacija u zemlji mogla dodatno pogoršati, ukoliko Turska bude direktno sudjelovala u vojnim operacijama zajedno s međunarodnom koalicijom. Moguća osveta sirijskog režima, u kojoj bi se moglo koristiti kemijsko oružje i dalje je velika briga političkih i vojnih vođa u Turskoj.

U slučaju bilo kakve vojne intervencije, od Ankare će se očekivati doprinos najviše po pitanju obavještavanja, kao i humanitarne i logističke podrške. Turska vlada će vjerojatno morati otvoriti svoje vojne baze za koalicijske snage. U Turskoj se nalaze dvije NATO baze najbliže Siriji, Incirlik i Izmir. Strateška važnost baze kraj grada Incirliku se pokazala već u prošlosti, primjerice tijekom američkih napad na Irak 1990.

I Turska je već bila meta napada iz Sirije
I Turska je već bila meta napada iz SirijeFoto: picture-alliance/dpa

Pravne i političke promjene

Iako bi otvaranje baze kraj Incirliku i na drugim mjestima bio jedan način na koji bi turska vlada mogla podržati međunarodnu koaliciju, pravno i politički gledano Turska je vrlo ograničena u tim mogućnostima. "Prema sporazumu iz 1980. između SAD-a i Turske i dodatnom protokolu, koji definira pravila o korištenju baze kraj Incirlika od strane SAD-a za vojne napade, mora postojati ili odluka Vijeća sigurnosti UN-a ili NATO-a, koji bi bili pravna osnova za operacije", kaže Cagri Erhan, profesor na Sveučilišu u Ankari, u razgovoru za DW.

Ako ni NATO ni Vijeće sigurnosti ne odobre izvršavanje vojnih operacija, dolazak američkih ili koalicijskih snaga u Tursku mora odobriti turski parlament. U utorak je zamjenik premijera Arinc rekao da vlada planira pripreme nove rezolucije, prema kojoj bi se Turska mogla pridružiti bilo kojoj međunarodnoj koaliciji, kako bi se poduzele mjere protiv Sirije. No, opozicija tvrdi da takav potez nije u skladu s ustavom."Bilo kakva intervencija bez autorizacije UN-ovom rezolucijom, mogla bi prouzrokovati regionalni požar", upozorava Faruk Logoglu, iz opozicijske Republikanske narodne stranke (CPH). "Nije važno koliko zemalja podupire intervenciju: ona neće imati međunarodni legitimitet", naglašava Logoglu. "Turska prvo mora pričekati izvještaj UN-ovih stručnjaka o napadu otrovnim plinom u Siriji, kao i odluku Vijeća sigurnosti UN-a", zaključuje on.