1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

"Uči dok si živ!"

Jannis Papamidimitou3. studenoga 2006

Europska unija za obrazovne programe u razdoblju od 2007. do 2013. ima budžet od 7 milijardi eura. To je prije desetak dana blagoslovila i posljednja institucija EU-a – Parlament.

https://p.dw.com/p/9Zea
Učenje ne završava u djetinjstvu
Učenje ne završava u djetinjstvuFoto: dpa

Cilj tih obrazovnih programa je kroz učenje tijekom cijelog života doprinijeti stvaranju društva koje će se temeljiti na znanju. Akcijski program pod nazivom «Uči dok si živ» trebao bi poticati učenike, studente i odrasle na učenje stranih jezika i školovanje.

"Erasmus", "Comenius", "Leonardo da Vinci"...

Najpoznatiji obrazovni program Europske unije za razmjenu studenata je «Erasmus». Usvojeni obrazovni plan za razdoblje od idućih šest godina predviđa povećanje stipendija u tom programu na 200 eura mjesečno. Pored «Erasmusa», EU financira i program razmjene učitelja i učenika – «Comenius», program stručnog usavršavanja «Leonardo da Vinci» i program školovanja odraslih «Grundtvig». U svim tim programima potiču se i financijski podupiru prvenstveno boravci u inozemstvu. Grčki zastupnik u europskom Parlamentu i predsjednik Odbora za kulturu i obrazovanje Nikos Sifunakis objašnjava: «Program 'Erasmus' potiče razmjenu studenata. Student jedne zemlje članice Europske unije može, na primjer, neko vrijeme studirati na nekom od sveučilišta u Engleskoj, Francuskoj, Italiji ili Poljskoj. Tamo položeni ispiti bez problema mu se priznaju na matičnim sveučilištima. Istovremeno se pojednostavljuje čitav birokratski proces selidbe i povratka studenata.»

Više europskog filma

Drugi program koji financira Unija zove se «Media», a u okviru njega realiziraju se koprodukcije na području audio i videomedija. Europski je parlament sada odobrio nastavak tog uspješnog programa. S preko 100 milijuna eura godišnje idućih će godina Europska unija financijski podupirati europsku filmsku i televizijsku produkciju kako bi ona mogla konkurirati snažnoj američkoj industriji.
«Proteklih smo desetljeća došli do bolne spoznaje da europska kinematografija više nema takav utjecaj na međunarodnu kulturnu scenu i javno mnijenje kao, na primjer, 60-ih godina. To znači da mi Europljani nemamo samo financijski deficit, nego smo puno izgubili i na političkom i kulturnom polju», objašnjava predsjednik Odbora za kulturu i obrazovanje EU-a Nikos Sifunakis.

Obavezne kvote za europske produkcije

Obrazovni program «Media» postavio si je još jedan ambiciozni cilj: pomoći europskim produkcijama da se probiju na međunarodnoj sceni. Grčka zastupnica u europskom Parlamentu, Maria Pangiotopulu-Kassioti, međutim, upozorava na moguće nesporazume: «Program 'Media' zapravo nema ništa sa samom produkcijom, već sa čitavim procesom prije i poslije nje. 'Media' podržava upravo te ključne segmente. Osim toga, ona će omogućiti digitaliziranje filmova što će pak olakšati njihov plasman na tržište.»
Prema mišljenju grčke parlamentarke, manje članice Unije pokazuju mali ili nikakav interes za takve subvencijske programe. Jedan od glavnih razloga tome je nedovoljna informiranost. «Manje bi se zemlje članice Unije trebale potruditi da svakom zainteresiranom približe program Media i da ga informiraju o svim prednostima i mogućnostima koje on pruža», smatra Maria Panagiotopulu-Kassiotou.
Predsjednik Odbora za kulturu i obrazovanje Unije Nikos Sifunakis je uvjeren da će program 'Media' stvoriti puno šansi za nove koprodukcije. On vjeruje da će utjecati i na buduće propise o «Televiziji bez granica» koji predviđaju uvođenje kvota, i obrnuto: «Prema zakonskim smjernicama Unije, 50 posto emitiranih filmova na televizijskim kanalima moraju biti europske produkcije. Druga kvota predviđa da 15 posto emitiranih emisija moraju biti produkcije srednje velikih i malih firmi.»