U Dubrovniku će se sve znati

Sve je izgledniji dvoboj Josepha S. Blattera i Michela Platinija oko najvažnije funkcije u svijetu nogometa. Tko će od 2015. biti šef FIFA-e? Ostaje li Blatter u fotelji u kojoj sjedi bez prestanka već od 1998.? Ili će ga Platini pokušati svrgnuti?

Čelni čovjek Europske nogometne federacije u jednom intervjuu za francuski sportski list L'Equipe (jučerašnje izdanje) rekao je da će odluku o eventualnoj kandidaturi obznaniti na sljedećem kongresu UEFA-ine egzekutive. Kongres se održava u Dubrovniku 19. i 20. rujna. 77-godišnji Švicarac Blatter je već signalizirao da ne bi imao ništa protiv petog uzastopnog mandata.

Platini: "Moram se još sam uvjeriti da je to moja misija. Ne zanima me taj položaj samo zbog položaja. Ja sam bio nogometaš Michel Platini, tri puta sam bio proglašavan za najboljeg nogometaša Europe, bio sam i najbolji svjetski igrač. Ja sam bio broj 1 u nogometu. Moram raščistiti sam sa sobom je li to dobro ako postanem broj 1 i kao dužnosnik."

Platini je dao naslutiti da ne želi pod svaku cijenu postati nasljednika Seppa Blattera. Francuz naime vrlo dobro zna da kao čelni čovjek europskog nogometa u praksi zapravo ima više utjecaja nego što bi ga imao na ćelu FIFA-e. Europski klupski nogomet dominira svijetom, i po kvaliteti (npr. Champions League), a i po financijskim pokazateljima.

Odluka na Jadranu

Platini će dakle na Jadranskoj obali otkriti svoje planove za budućnost. Blatter je najavio da će "definitivnu" odluku o novoj kandidaturi donijeti tek nakon Svjetskog prvenstva u Brazilu 2014. Na posljednjem izboru čelnika Svjetske nogometne federacije Blatter je uzgred obećao delegatima da će se nakon aktualnog mandata - povući. Kao mogućeg Platinijevog nasljednika (u slučaju da postane broj 1 u redovima FIFA-e) neki mediji spominju Wolfganga Niersbacha, on je trenutno šef Njemačkog nogometnog saveza (DFB).

U Europi, kako je priznao i Platini, ima puno otvorenih "bauštela": "Nogometaši često nisu vlasništvo klubova, već firmi i privatnih osoba. Vratili smo se 50 godina unatrag u razvoju. Nogometaši su postali proizvodi na kojima svatko želi zaraditi. To mi se uopće ne sviđa. Ako to FIFA ne regulira, regulirat će UEFA!"

Ta je argumentacija zanimljiva, posebice kad se zna da Platini ekskluzivno natjecanje kao što je Liga prvaka nikada ne bi svrstao pod rubriku "business". Evo kako on to objašnjava: "Mi dijelimo novac, i to na klubove koji sudjeluju u natjecanju. Nije to nikakav business." Mnogi nogometni entuzijasti nikada se neće složiti s tom tvrdnjom.

Velike glavobolje Platiniju navodno zadaje i provedba pravila o financijskom fair-playu (Financial Fair Play). Uzor mu je, kad se radi o miksu investitora i bilancama poslovanja, Bundesliga: "Jako cijenim kako se njemački nogomet odnosi prema pravilima. Možda sam malo staromodan, ali ja mislim da klubovi moraju imati lokalne i regionalne korijene. Danas to nemamo. Kad bi engleski ili francuski klubovi imali po 50% nacionalnih dioničara, to bi bilo dobro."

Razlike u pozicijama

Platinijeva odluka o mogućoj kandidaturi zanimljiva je i zbog ozbiljnih razlika u pozicijama FIFA-e i UEFA-e oko tehničkih pomagala u nogometu. Platini odbacuje prigovore da se (njegova) ideja o uvođenju petog suca u utakmicama europskih kup-natjecanja, Europskog prvenstva ili kvalifikacijskim susretima za EURO nije pokazala baš najboljom.

"Nije to problem sudaca općenito, već problem pojedinih sudaca. Kad međunarodni djelitelji pravde s dva metra udaljenosti ne vide prekršaj, onda bi oni trebali posjetiti okulista", uzvraća Francuz svojim kritičarima.

I već u sljedećoj rečenici napada FIFA-u, koja favorizira tehniku za nadzor gol-linije: "FIFA ne uvažava argumentaciju protiv video-nadzora. Čak i stručnjaci kažu da ta tehnika nije 100% pouzdana. Smiješno je povjerenje FIFA-e u tu tehniku. Ja kažem da se radi o gluposti!"

(Pre)skupa tehnika

Platini ipak ne isključuje mogućnost da će video-nadzor postati stvarnost već na Europskom prvenstvu 2016. u Francuskoj. I buntovnički dodaje: "Ali to se nikada neće dogoditi u utakmicama Champions Leaguea ili Europske lige. Te se utakmice igraju u 53 zemlje samo instalacija tehnike bi koštala 52 milijuna eura."