Ubojstvo Georgea Floyda: što se promijenilo u godini dana?

Upečatljiv snimak sad već bivšeg policajca Dereka Chauvina koji kleči na šiji Georgea Floyda, izazvao je prosvjede ne samo u Sjedinjenim Američkim Državama, već i diljem svijeta. Spomen-obilježja i murali koji su nastali u spomen tog nasilja su bili putokaz i zakonodavcima i policiji u kojem pravcu treba promijeniti njihovu politiku i odnos.

Nakon nekoliko mjeseci je čitava američka nacija pratila suđenje Dereku Chauvinu i odahnula kad je proglašen krivim. Ali dok su mnogi slavili pobjedu pravde, samo desetak milja od sudnice u Minneapolisu su izbili prosvjedi zbog snimke Dauntea Wrighta, još jednog Afroamerikanca koji je poginuo u rukama policije. To je bilo otrežnjenje i za one koji su se nadali kako je već i slučajem Floyda nacija došla do prekretnice u reformi pravosuđa.

U proteklih godinu dana je nacija vidjela u kojoj mjeri je snažan otpor policijskih snaga svim reformamadok su se uvijek iznova pojavljivale snimke policijskih službenika koji zlouporabljuju svoje ovlasti potpuno nepotrebnim nasiljem nad obojenim stanovništvom. Ti prizori su doista promijenili viđenje građana na policiju i odnose prema rasi.

Veoma glasni zahtjevi za promjenom

Pokret Black Lives Matters je uvelike zaslužan za uzdizanje pogibije Georgea Floyda na nacionalnu i međunarodnu razinu. Kako su se prosvjedi širili gradovima, tako su i zakonodavci osjetili pritisak poslušati njihove zahtjeve za promjenama u policiji i u pitanjima socijalne pravde.

Na tisuće prosvjednika je došlo i u Washington kako bi podržali pokret Black Lives Matters i zadržalo ubojstvo Georgea Floyda u pažnji javnosti. U više tjedana su bili suočeni s agresivnom i ponekad nasilnom postupkom pripadnika Nacionalne garde. Kao odgovor, demokratska gradonačelnica Washingtona Muriel Bowser je potakla izradu murala sa porukom Black Lives Matter u samom susjedstvu Bijele kuće.

Svi ti simbolični potezi su pomogli dovesti pokret u mišljenje kojeg svi prihvaćaju. Sudjelovale su tvrtke sa svojim proizvodima, sportske momčadi i poznate ličnosti, neki su bili i kritizirani što podržavaju prosvjede. Godinu dana kasnije se čini kako pokret polako gubi svoj prvi zanos i identitet.

„Pokret Black Lives Matter nije ništa novo“, objašnjava Maurice Hobson, profesor afričke kulture na državnom sveučilištu Georgije. „Problem je kad mainstream prodre u određeni segment (pokreta), on izgubi jedan aspekt onoga što je bio.”

Mnogo više o pištolju nego o psihologiji

Smrt Georgea Floyda je pokret dovela do toga da ga prihvaća čitavo društvo, ali Hobson kaže da se time ponavlja priča drugih pokreta za ljudska prava i sličnih grupacija koje će vjerovano pojaviti i u budućnosti.

Svim tim pokretima je zajedničko što traže reformu policije. Policijski službenici su svakim danom suočeni s pozivima koji sežu od kriminala pa do krize mentalnog poremećaja. Kao osobe koje su prvi suočeni s problemom se očekuje da deeskaliraju krizu, ali u školovanju policajaca se težište stavlja na korištenje oružja i samoobranu.

„U prosjeku diljem SAD, policajci u obuci imaju 60 školskih sati treninga s oružjem i samo deset sati psihološkog treninga deeskalacije napetosti”, tvrdi aktivistica pokreta Black Lives Matter Keturah Herron. „Njih se trenira da prvi napadnu.”

„Čitava struktura policijskog djelovanja nije usmjerena na rješavanje problema, jedino ukoliko reagiraju silom. Ne znam, takav im je trening. Mislim da trebamo promijeniti čitavu filozofiju”, misli ova aktivistica. Prijedlozi reformi sežu od donacija policiji gradova za dodatnu obuku pa do povećanja transparentnosti policijskog djelovanja.

U Ithaci, gradu od tridesetak tisuća stanovnika u saveznoj državi New York gradonačelnik i gradska uprava imaju ideju njihovu policiju zamijeniti posve novom gradskom službom. U Washingtonu će u slučaju poziva krize mentalnog zdravlja na mjesto događaja, umjesto policije biti poslani nenaoružane ekipe zdravstvenih radnika. Istovremeno, moćni sindikati policije odupiru se svim promjenama i aktivno se bore protiv reformi.

Nova - i drugačija Bijela kuća?

Ne samo novi američki predsjednik Joe Biden i njegova vlada, nego i Kongres u kojem sad dominiraju Demokrati se zalažu za zakone koji će se baviti policijskim nasiljem nad Afroamerikancima. Zastupnički dom je već i donio zakon kojim se između ostalog upravo slučaj George Floyda postavlja kao primjer za obuku budućih policijskih službenika. Zakon je zaustavio stranački podijeljen Senat, ali i Republikanci poručuju kako su spremni prihvatiti nešto blaži oblik tog zakona.

No neki u SAD nisu uvjereni kako su i predsjednik Biden i njegova potpredsjednica, Kamala Harris vjerodostojni u njihovim naporima zaštite građana tamnije puti. Kao senator je upravo Biden 1994. podržao zakon kojim su drastično pooštrene zatvorske kazne i koji je najviše zahvatio Afroamerikance i uzrokovao trenutno stanje u američkim zatvorima gdje je golema većina zatvorenika druge boje kože. Potpredsjednica Harris je i kao državna odvjetnica u Kaliforniji došla na zao glas kako za obojene optuženike traži duže i teže kazne nego za bijelce.

No ipak ima vjere kako ovaj američki predsjednik želi promijeniti policijsku praksu: „Mislim da ima nade. I mislim da se ukazuje prilika vladi Bidena nadoknaditi svoje ranije propuste, ali još uvijek ne mogu reći da se to dogodilo”, kaže profesor Hobson. „Sve dok ne vidim (promjenu), to je tek povijest koja se ponavlja.”

Aktivistica pokreta Herron je mnogo nepovjerljivija: „Ne mislim da išta možemo očekivati od njih. Mislim da mi trebamo nastaviti zahtijevati da učine što želimo.”