Ucestali antihrvatski ispadi u Vojvodini

Nakon parlamentarnih izbora u Srbiji u toj su zemlji ucestali antihrvatski ispadi, upozorava tamošnji Helsinški odbor za ljudska prava. Jucer je priopceno da su redakciji subotickog tjednika "Hrvatska rijec" upucene anonimne prijetnje ubojstvom, što je, kao isticu u Helsinškom odboru, još jedan dokaz kako je nakon uspona desnice došlo do radikalizaciji prilika u toj zemlji.
Hrtkovci su 1992 godine bili sinonim otvorenih prijetnji i iseljavanja Hrvata iz Vojvodine. Predstavnici Srpske Radikalne Stranke Vojislava Šešelja tada su bili sastavili popise na kojima su podijelili gradane, zastrašivali lokalno stanovništvo i otvoreno prijetili. U Hrtkovcima je odredeni broj Hrvata ipak ostao, ali ne i u Kukujevcima, gde su Hrvati prije rata cinili preko 90 posto stanovništva.
Predsjednica Helsinškog Odbora za ljudska prava u Srbiji, Sonja Biserko tvrdi da rezultati posljednjih izbora, na kojima su Radikali osvojili najviše mandata, predstavljaju još jedan dokaz jacanja nacionalizma u toj državi. "Ti izbori su indikacija za daljnju radikalizaciju Srbije protiv reformi i svega onoga što je bilo proklamirano kao cilj prethodne Vlade", kaže ona.
U buducem parlamentu Srbije nece biti predstavnika ni jedne manjine, jer njihove stranke nisu prešle prsag od pet posto. U meduvremenu je u nekim delovima Vojvodine zabilježeno nekoliko incidenata s nacionalistickom pozadinom, narocito protiv Hrvata. Helsinški Odbor navodi da je na Badnjak srušena bista Matije Gupca u Subotici, dok su prije toga u Novom Sadu masovno skrnavljena katolicka groblja. Biserko kaže da se ovi incidenti usmjereni protiv Hrvata u Vojvodini mogu tumaciti kao "signal hrvatskoj manjini koja je ionako ovdje najtiša, kao posljedica svega što se dogodilo od pocetka rata do 1995". U tom je razdoblju iz Vojvodine iseljeno oko 30.000 gradana katolicke vjere, što zbog pritisaka što zbog takozvanog prešutnog dogovora oko razmjene stanovništva. Predsjednica Helsinškoga odbora za ljudska prava u Srbiji kaže da je ovaj signal paradoksalan jer od dolaska na vlast Vlade Ivo Sanadera iz Hrvatske pušu neki novi vjetrovi. "Ovaj signal u Srbiji poslan rušenjem grobalja i spomenika, dešava se u vrijeme kada se u Hrvatskoj desavaju novi trendovi jer je Ivan Sanader prisustvovao srpskim svecanostima za Bozic", navodi Biserko.
Ona tvrdi da je radikalizacije bilo i ranije i da se to zakon izbora samo ogoljenije vidi. Ovih dana je najozbiljniji kandidat za buduceg premijera Srbije, Vojislav Kostunica za medije u Hrvatskoj izjavio, da su "isprike za ratne zlocine nepotrebne jer je zlocina bilo na sve strane".
"Ja mislim da su izjave Vojislava Kostunice u skladu sa njegovim zalaganjima, jer on je tip nacionalista koji je neprijateljski raspolozen prema svim susjedima, koji je bio aktivan u projektu za stvaranje Velike Srbije i od toga nije odustao", tvrdi Biserko.
Predsednica Helsinskog odbora za ljudska prava kaze da pojedine grupe i institucije i dalje insistiraju na stvaranju etnicke drzave Srbije. Na pitanje o kojim se krugovima radi, Biserko odgovara: "Vojska, Srpska akademija nauka i umetnosti, Srpska pravoslavna crkva i intelektualni krugovi koji, verujem, ipak nece ostvariti svoje ciljeve".
Bilo bi to osobito pogubno za Vojvodinu gdje su približno 35 posto ukupnog stanovnistva pripadnici nacionalnih manjina. Biserko ipak strahuje da ce "u svakom slucaju ti krugovi kreirati tenziju i i destabilizaciju Srbije, koja nije dobra s obzirom na put koji joj predstoji". Sto se polozaja Hrvata i odnose njihove matice prema njima tice, predsjednica Helsinskog odbora u Srbiji smatra da oni do sada "nisu imali podrsku ni svoje maticne drzave".
"Preko toga se prešutno prelazi, s obzirom da je devedesetih godina postojala neka vrsta prešutne suglasnosti oko razmjene stanovništva, tako da su mnogi otišli. Posljednjih je godina iseljavanje Hrvata prestalo", kaze Biserko koja se nada da najnoviji incidenti ipak nece dovesti do tezih incidenata ili novog vala iseljavanja.