1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Udar na cijene bankovnih doznaka

Goran Goić30. studenoga 2007

U omotnicu pa na autobus – tako i danas brojni iseljenici šalju novac rodbini u domovini. Od bankovnih se doznaka uglavnom zazire u prvom redu zbog njihove paprene cijene. U Njemačkoj bi se to uskoro trebalo promijeniti.

https://p.dw.com/p/CUrd
Pristojbama za transfer novca se ne piše dobro.Foto: picture-alliance

Najvažniji izvozni proizvod Srbije je – dijaspora. Ni jedna grana privrede zemlji ne donosi više deviznih prihoda od novčanih pošiljki njezinih iseljenika: lani čak tri milijarde američkih dolara – osam posto bruto domaćeg proizvoda. Samo je iz Njemačke stiglo 300 milijuna. «Novčane doznake migranata su time posljednjih godina postale najvažniji izvor kapitala zemalja u razvoju», ističe njemački ministar financija Peer Steinbrück.

Polovina doznaka neslužbenim kanalima

Iseljenici diljem svijeta su u zemlje porijekla prošle godine ukupno dostavili 210 milijardi eura. To je gotovo triput više od čitave međunarodne razvojne pomoći. No, tek polovina svih iznosa u države poput Srbije dospijeva putem banaka. «U međuvremenu vozači autobusa žive i zarađuju mnogo više od transfera novca, nego od vožnje autobusa», tvrdi guverner Narodne banke Srbije Radovan Jelašić.

Tradicija i neinformiranost iseljeništva razlozi su da se novac u domovinu šalje fizički preko više granica uza svu nesigurnost, rizike i prateće negativne posljedice. Osim toga, kaže Jelašić, «samo ako novac ide preko bankarskog sektora, može se koristiti i za neke druge bankarske usluge, a ne samo da bi se podigla gotovina.» No, troškovi bankovnih doznaka znaju «pojesti» i do 15 posto iznosa. To bi se od sada trebalo promijeniti.

Banke prisiljene na tržišno nadmetanje

«Želimo sniziti troškove transfera novca osiguravanjem transparentnost usluga i tržišnog natjecanja među bankama», poručuje njemačka ministrica razvojne pomoći Heidemarie Wieczorek-Zeul. Na internetskoj stranici www.geldtransfair.de, koja je sada u Berlinu i službeno «puštena u pogon», korisnici mogu usporediti usluge četrdesetak banaka koje nude doznaku novca u zemlje s najvećim financijskim prometom.

To su za sada – osim Srbije – Albanija, Gana, Maroko, Turska i Vijetnam. Ostale će zemlje slijediti postupno. Informacije o uvjetima poslovanja financijskih ustanova, u prvome redu o cijeni i vremenu potrebnom za transfer novca, strancima su trenutno dostupne samo na njemačkom jeziku, ali se na njihovom prijevodu već radi. Na sličan su način troškovi bankovnih doznaka iz Velike Britanije u Indiju, na primjer, zadnjih godina pali za čak 40 posto – novac koji sada doprinosi ekonomskom razvoju i suzbijanju siromaštva.