1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Ugljik posve novih svojstava

5. listopada 2010

Ovogodišnji laureati Nobelove nagrade za fiziku su Konstantin Novoselov i Andre Geim. Oni eksperimentiraju s veoma tankim slojem ugljika - debelim tek jedan atom, koji tako ima posve osobita svojstva.

https://p.dw.com/p/PViT
Andre Geim i Konstantin Novoselov
Znanstvenici su otkrili i treći, posve osobit oblik ugljika.Foto: AP

Nagradu od 10 milijuna švedskih kruna (1,1 milijuna eura) - i uspon u sam znanstveni Olimp su ove godine osvojili Andre Geim i Konstantin Novoselov. Oni su porijeklom iz Rusije, ali Geim je nizozemski državljanin, a Novoselov osim ruskog ima i državljanstvo Velike Britanije. Zajednički rade na sveučilištu u Manchesteru i osobito ih zanimaju svojstva ugljika. Doduše, njihov ugljik više nije niti ugljen, niti dijamant, nego takozvani grafen - nova forma ugljika veoma osobitih svojstava. On ne samo da je najtanji i najsnažniji materijal koji je poznat, nego je i praktično proziran i izuzetni provodnik električne energije. Zapravo, tanji ne može niti biti - praktično je "debeo" tek jedan atom. Znanstvenici su došli do njega veoma jednostavno, baš kao što svatko od nas piše običnom olovkom u kojoj je također ugljik. Ali sloj ugljika ovih znanstvenika je puno tanji od onog na papiru.

"Otvara nepojmljive mogućnosti"

Dijamant
I dijamant je ugljik, baš kao i ugljen. Grafen je pak novi oblik ugljika i to izuzetnih svojstava.Foto: PA/dpa

On pak pokazuje i osobita svojstva u elektronici. Obzirom da je ovdje riječ o praktično dvodimenzionalnom svijetu, otvara brojne mogućnosti u kvantnoj fizici. Ali ne samo u njoj - nego u čitavom svijetu zabavne elektronike. Grafen stvara mogućnost za proizvodnju novih ekrana osjetljivih na dodir, svjetlosnih panela, a možda će upravo on biti sredstvo gdje će i solarne ćelije postići za sada nepojmljivu učinkovitost. To stoji i u obrazloženju komiteta za Nobelovu nagradu: njihovo otkriće otvara mogućnost za "golemu raznolikost novih praktičnih mogućnosti, stvaranje novih materijala i proizvodnju napredne elektronike". Na primjer, tranzistori od grafena bi bili neusporedivo brži od današnjih, silikonskih što će onda otvoriti mogućnost i računala o kakvima se danas može samo još sanjati.

Autor: A. Šubić (Reuters)

Odg. ur.: S. Matić