Ugrožavaju li i parlamentarni zastupnici ustavni poredak?

Stranka ljevice je prisutna u Bundestagu i u brojnim pokrajinskim parlamentima - i to ne samo u pokrajinama koje su činile bivšu Istočnu Njemačku. Ali i 20 godina nakon ujedinjenja, još uvijek postoji skepsa barem prema nekim članovima te stranke koja jedan dio svog korijena vuče iz stranke bivših, istočnonjemačkih komunista.

Utoliko je djelatnost nekih političara te stranke zanimljiva i Službi za zaštitu ustavnog poretka. To se osobito odnosi na Bodoa Ramelowa, bivšeg zastupnika Bundestaga i sadašnjeg predsjednika kluba zastupnika Ljevice u parlamentu pokrajine Tirinške. Ovaj političar to nije želio prihvatiti i požalio se sudu. Prvostupanjski sud u Kölnu i viši upravni sud u Münsteru su osudili takav postupak njemačke tajne službe. Ove srijede (21.7.) će svoju odluku izreći i najviša instanca u tom slučaju, Savezni upravni sud koji zasjeda u Leipzigu.

Sumnje u smisao i u samoj Službi

Zapravo se doista teško može razaznati, u kojoj mjeri postoji realna opasnost od stranke ljevice, a u kojoj mjeri je to politički pritisak "starih" - dakle zapadnih stranaka protiv došljaka iz DDR-a. Čak je i predsjednik Službe za zaštitu ustavnog poretka, Heinz Fromm svom nalogodavcu, tadašnjem ministru unutrašnjih poslova i kršćanskom demokratu Wolfgangu Schäubleu još prije dvije godine izjavio kako je riječ tek o "pojedinim slučajevima" gdje bi mogla postojati opasnost, i kako se stoga mora ispitati, je li još opravdana aktivnost državne službe u evidentiranju postupaka članova te stranke. S druge strane, i u najnovijem izvješću Služba za zaštitu ustavnog poretka navodi kako se stranka ljevice "trudi u javnosti pobuditi dojam kako je riječ o novoj, reformiranoj lijevoj političkoj stranci", ali i kako u samoj stranci postoje "brojni pokazatelji za ekstremno lijeve postupke", osobito kada je riječ o nejedinstvenom stavu u pitanjima nasilja lijevih ekstremista i prihvaćanju nekih njihovih stavova. Tu je riječ o simpatijama za skupine poput Komunističke platforme i Marksističkog foruma koje i dalje izazivaju veliku pozornost njemačkih službenika za očuvanje reda.

Uvid - i bacanje u vatru

Bodo Ramelow nije jedini iz Stranke ljevice koji je pokrenuo pravne korake protiv takve aktivnosti njemačke Službe za zaštitu ustavnog poretka koja sustavno vodi evidenciju o svim djelatnostima pripadnika stranke. Jedna od njih je i Petra Pau o kojoj je spis narastao na debljinu od 600 stranica i koja ističe kako "jedna od najvažnijih bilježaka glasi 'Petra Pau je u travnju 2006. izabrana za potpredsjednicu Bundestaga'". Njemačka političarka primjećuje kako to "nekim pripadnicima Službe može biti sumnjivo", ali kako to jedva može biti dokaz da djeluje protiv Ustava ove zemlje. Povrh toga, tim političarima se ne želi niti pokazati sve što piše u dosjeima o njima, iako su svi podaci skupljeni iz javnih izvora. Zato ova političarka traži uvid u cjelovit spis koji se vodio o njoj - i potom uništavanje svih tih dokumenata.

Odluku suda u Leipzigu sa nestrpljenjem čeka i Jan Korte koji ovo naziva "političkim skandalom". "Iz naše stranke je na tisuće izabranih državnih službenika, u Bundestagu smo prisutni sa 76 zastupnika. Sa nama se treba suočiti političkim sredstvima, kao što to čine i naši politički protivnici, a ne sredstvima tajne policije. Tome mora konačno doći kraj."

Autor: Marcel Fürstenau (aš)

Odg. urednik: Anto Janković