1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Ulazak u EU 2007. godine

Alen Legović26. rujna 2006

Danas će u Europskom parlamentu u Strassbourgu povjerenik za proširenje Olli Rehn zastupnicima Europskog parlamenta predstaviti posljednje izvješće o napretku Rumunjske i Bugarske na putu u EU.

https://p.dw.com/p/9YHd
Olli Rehn
Olli RehnFoto: dpa

Europska će komisija u konačnom izvještaju o napretku Bugarske i Rumunjske među ostalim istaknuti da su obje zemlje «dosegle visoki stupanj usklađenosti» s Europskom unijom, procurili su dijelovi izvještaja u medijima. Međutim, dok je ulazak u Europsku uniju gotovo siguran, vlade u Bukureštu i Sofiji bit će sučene s najtežim kaznama u svim dosadašnjim proširenjima, ukoliko do kraja ne provedu programe reforme.

Razlog za zabrinutost

Obje zemlje imaju “čitav niz područja koja izazivaju zabrinutost, kao i područja za koja je Komisija pokrenula uvođenje primjerenih mjera kako bi se osiguralo funkcioniranje Europske unije, sve dok dotična zemlja ne poduzme korektivne akcije”.
U izvještaju za Rumunjsku i Bugarsku među ostalim se preporuča vrlo tijesno nadgledanje pitanja sigurnosti hrane i prehrambenih proizvoda, kontrola programa koje sufinancira Europska unija kao i čitav niz slučajeva s područja pravosuđa.
Europska će unija naglasiti kako je Rumunjska učinila bitan napredak na području pravosuđa. Posebno se ističe pomak u borbi protiv korupcije, u slučajevima protiv vodećih političara, uključujući i istragu protiv bivšeg premijera. Bugarska je također pokrenula istragu protiv vodećih politčara i dužnosnika, ali Komisija primjećuje manje konkretnih rezultata.
Pranje novca je objema zemljama posebno veliki problem, pa se od njih traži donošenje antikoprupcijske platforme koja bi kontrolirala potecijale za sukob interesa kod državnih službenika. Sve u svemu, Bugarska je na kraju ostala sa šest prodručja od velike zabrinutosti, a Rumunjska s četiri.

Zaštitne klauzule

Moguće je uvođenje strogih zaštitnih klauzula za područje pravosuđa i unutarnjeg tržišta. Spominje se uvođenje ekonomskih zaštitnih klauzula u slučaju “pojavljivanja ozbiljnih ili ekonomskih” poteškoća nakon ulaska Bugarske i Rumunjske u Uniju. Nadalje, predviđa se da će obje zemlje ostati pod monitoringom i nakon članstva. Europska komisija također upozorava kako može uskratiti i pomoć od nekoliko stotina milijuna eura, koja je predviđena bugarskim i rumunjskih poljoprivrednicima.

Nakon Bugarske i Rumunjske zamrzavanje daljnjeg proširenja?

“Ja bih vrlo rado vidio Hrvatsku kao članicu Unije ako ispuni kriterije, ali Hrvatska može ući u Europsku uniju samo ako Europska unija usvoji novi ugovor, a poznato je da ugovor iz Nice predviđa sastav Komisije od 27 članica”, naglasio je Jose Manuel Barroso, predsjednik Europske komisije dodajući kako bruxelleski dnevni red sve više pritišće rješavanje institucionalnih pitanja. Barroso je jučer prilikom susreta s francuskim premijerom de Villepinom poručio kako će Bugarska i Rumunjska biti posljednjeg zemlje koje će ući u Uniju prije nego što Europska unija riješi svoj ustavni i institucionalni kaos.
Ostaje nada da će se nakon ulaska Bugarske i Rumunjske u Uniju osloboditi ne samo novi kapaciteti u Europskoj komisiji za pregovore sa sadašnjim i budućim kandidatskim zemljama sa jugoistoka Europe, već da će i zemlje članice shvatiti da nije mudro institucionalna pitanja Europske unije s više od 27 članica ostaviti otvorenim.

Izvještaj o napretku za zemlje zapadnog Balkana u studenom

Europska će komisija svoje izvještaje o napredku zemalja zapadnog Balkana kao i kandidatskih zemalja Hrvatske, Makedonije i Turske objaviti tek 8. studenog, a ne kao što je ranije najavljeno 24. listopada. Rehnova glasnogovornica je pojasnila da odgoda za dva tjedna nije ništa neobično. Istoga će dana Europska komisija predstaviti i svoju opću strategiju proširenja.