Umjetnost u vrijeme globalne promjene klime

Reakcije umjetnika na promjenu klime mogle su se vidjeti već i na prošloj Dokumenti u Kasselu u radovima kojima su se umjetnici bavili ekološkim pitanjima ili izravno intervenirali u okoliš. Neki pak demonstrativno napuštaju cijeli "umjetnički bussiness" ili se koncentriraju na umjetnost putem interneta. U Kući kultura svijeta / Haus der Kulturen der Welt/ u suradnji s britanskim Royal College of Arts u Budimpešti održan je skup pod nazivom "Europe Now Europe Next".

Mora li se umjetnost mijenjati iz korijena ?

U vremenima turbulentnih promjena postavlja se pitanje: može li se umjetnost i dalje baviti temama kojima se do sada bavila? Ili se mora iz korijena mijenjati, kao što to vjeruje Ruben Fowkes, jedan od vodećih britanskih teoretičata umjetnosti i kustos umjetničkih projekata koji se bave temom umjetnosti i zaštite okoliša. "Umjetnost se mora preorijentirati. S obzirom na prijetnju promjene klime u cijelom svijetu mora se jednako tako mijenjati kao i automobilska industrija," smatra Fowkes.

Finska umjetnica Tea Makipaa je dobar primjer za novu umjetničku praksu. Ona prikazuje civilizaciju koja propada - na primjer u instalaciji "Atlantis" u kojoj crveno bojena kuća tone u jednom skandinavskom jezeru, a iz vode dramatično viri samo još gornja polovica kuće. No život se u kući odvija kao da se ništa ne događa - stanari kuće ni ne pomišljaju da napuste kuću koja tone i u kojoj još uvijek funkcioniraju električni uređaji i svjetiljke. U kući vlada atmosfera Titanica, čak i na tom idiličnom finskom jezeru koje se nalazi u nekoj zabiti... Tea Makipaa objavila je "Deset zapovjedi za 21. stoljeće" - u biblijskom stilu: "Jedna od zapovjedi na primjer glasi: izbjegavaju letove avionom jer je putovanje zrakoplovom nešto najštetnije što možeš nanijeti okolišu. Druga zapovjed odnosi se na recikliranje materijala. Moje zapovjedi podupiru etiku, kao deset zapovjedi Bibliju. No moje zapovjedi ne reguliraju odnose među ljudima i njihov odnos prema Bogu, već njihov odnos prema prirodi, koja na neki način zamjenjuje Boga."

Etički i religijski aspekti u umjetnosti

Znači radi se - ni manje ni više nego o etici i religiji. Odjednom se prirodi pridaje veliko značenje- čak joj se pridaju i religijski atributi, što bi se moglo shvatiti kao poruku da priroda zauzima mjesto Boga. No možda se tu radi samo o kršćansko-puritansko-zapadnjačkom shvaćanju okoliša, tipičnim za Europu. A kako na tu temu gleda Islam?

Svijest o potrebi očuvanja okoliša prodire čak i u zemlje poput Saudijske Arabije. Umjetnik Abdulnasser Gharem umata sebe i stabla u Riadu u plastičnu foliju - čime asocira na umjetničke postupke Beuysa i Christa. Kao loš primjer zadiranja u ekološke sustave navodi primjer presađivanja jednog australskog stabla u Saudijsku Arabiju. "Stablo Corona Corpus Ectrox je najprije pogušilo sve biljke u svojoj blizini, a onda su snažni korijeni tog stabla počeli uništavati ulice i kidati električne vodove. Lekcija koju smo naučili glasi: ne igrajte se s ekološkim sustavima, ako se želite obogatiti ili uljepšati svoju sredinu," kaže ovaj saudijski umjetnik.

Umjetnici kao čuvari prirode

Nekim umjetnicima ne preostaje ništa drugo nego da sami posegnu za mjerama očuvanja prirode. Time se još 60- tih godina prošlog stoljeća bavio američki umjetnički par Harrison koji su još 1969. godine odlučili kako više neće raditi umjetnička djela koja nisu u skladu s ekološkim sustavom.

Umjetnički par Harrison boravio je i u Njemačkoj zahvaljujući stipendiji DAAD-a / Njemačkog odbora za akademsku razmjenu/ koji je finacirao projekt čišćenja rijeke Save, pri čemu su umjetnici djelovali kao partneri u očuvanju okoliša.